"Nadamo se da Slovenija neće napraviti jednostrane poteze i da neće biti incidentnih situacija. Do dogovora mora doći"

Ministrica Pejčinović Burić govorila je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" o odnosima Hrvatske i Slovenije nakon susreta premijera Andreja Plenkovića i Mire Cerara u utorak u Zagrebu, na kojem dvije strane nisu uspjele približiti stajališta o načinu rješavanja graničnog spora.

Pročitajte i ovo ŠEFICA ANTIKORUPCIJSKOG VIJEĆA Ahmetović: "Plenković cijeni samo ljude sklone korupciji i koji su spremni dijeliti javni proračun" odluka vlade Plenković prelomio: Ovo će biti nova ministrica zdravstva

Slovenija, naime, i dalje arbitražnu odluku smatra obvezujućom za obje države i ustraje na njezinoj provedbi, što Hrvatska ne želi jer arbitražni proces smatra kompromitiranim i Ljubljani nudi pravni okvir za rješavanje tog pitanja.

Cerar je kazao da će Slovenija provoditi arbitražnu odluku u onom dijelu u kojem to može sama, dok je Plenković naglasio da granica mora biti određena na način da je mogu prihvatiti obje zemlje i oba parlamenta, smatrajući da je potrebna stanovita fleksibilnost.

Pejčinović Burić naglasila je da arbitražna odluka po međunarodnom pravu ne smije biti provedena jednostrano nego rješenje treba tražiti u dogovoru dviju strana te je izrazila uvjerenost da je dogovor moguć.

"Provedba po međunarodnom pravu može ići samo dogovorom dviju strana", kazala je.

"Mi se nadamo i takve su poruke došle i sa slovenske strane da neće biti jednostranih poteza i nikakvih incidentnih situacija. Mislim da to nikome ne bi bilo u interesu", dodala je.

Hrvatskih pet elemenata pravnog okvira

Ministrica je istaknula da dijalog nema alternativu i da Hrvatska vjeruje kako ima prostora za dogovor.

"Premijer Plenković je izložio pravni okvir u kojem mi možemo sigurno pregovarati o nečem što je vrlo blisko onome što slovenska strana želi", kazala je.

Pravni okvir predviđa pet elemenata: kopno, more, režim plovidbe, formiranje mještovitog povjerenstva koje bi se bavilo bitnim aspektima identifikacije i demarkacije granice te ratifikaciju u parlamentima.

Dijalog sa Slovenijom nastavit će se na ekspertnoj razini, a premijeri će se i dalje susretati na marginama raznih sastanaka koji predstoje, kazala je ministrica.

"Do dogovora će u jednom trenutku morati doći i (…) vjerujemo da ima prostora za dijalog i da smo sada bliže nego ikada do sada da se možemo dogovoriti", dodala je.

Pejčinović Burić je podsjetila da je Hrvatska u arbitražu ušla u dobroj vjeri iako je Slovenija „nevjerojatnim ucjenama“ dugo blokirala njezine pregovore o pristupanju EU, no dobra vjera je nestala kada je arbitraža krivnjom slovenske strane kompromitirana.

Ministrica smatra da će se ovaj slučaj odraziti i na države koje još nisu ušle u EU, a imaju neriješena granična pitanja. Kompromitacija arbitražnog sporazuma po njezinu je mišljenju potpuno isključila mogućnost takvog načina rješavanja otvorenih pitanja ubuduće.

"Između Belgije i Nizozemske otvoreno granično pitanje postoji sto godina, oni to rješavanju mirno, nitko skoro za to ne zna osim stručnjaka koji se time bave i svake godine dogovore po par kilometara. Dakle, nije dobro da je došlo do ove situacije i svakako će se to na neki način reflektirati kako će se pristupati tom pitanju od strane EU-a za države koje još uvijek nisu ušle u Uniju", kazala je.

Komentirajući prijedlog predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da Hrvatskoj u pregovorima sa Slovenijom pomogne potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, Pejčinović Burić je objasnila da su granična pitanja bilateralna pitanja i da EU za njih nije nadležan.

"Komisija nema nadležnosti nad bilateralnim pitanjima, to valja naglasiti. To je uvijek i isključivo samo pitanje dviju strana kojih se to tiče", kazala je, dodavši kako posredništvo ima smisla jedino ako se dvije zemlje same ne mogu dogovoriti.

"Mi mislimo da smo u stanju i da moramo biti u stanju to riješiti sami", istaknula je.

Do kraja 2018. ispunjenje uvjeta za šengenski prostor

Ministrica je uvjerena da će Hrvatska do kraja 2018. ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor, a tada je na državama članicama da donesu političku odluku o tome.

"Postupak pristupanja Schengenu ima puno sastavnica. Ona najzahtjevnija u financijskom i provedbenom smislu je infrastruktura, čuvanje vanjskih granica i mi očekujemo da do kraja 2018. Hrvatska ispuni te tehničke uvjete", kazala je. A tada će sve biti na političkoj odluci članica EU-a.

"Mislimo da je u današnjim okolnostima u interesu svih, ne samo Hrvatske, da Hrvatska čim prije, čim ispuni tehničke uvjete, pristupi šengenskom prostoru (…) Hrvatska je važan čuvar europske sigurnosti“, dodala je.

U pogledu pristupanja Hrvatske pojačanoj suradnji EU-a na području obrane (PESCO) zajedno s još 24 države članice, ministrica je objasnila da je takva pojačana suradnja potrebna jer je EU suočen s brojnim globalnim izazovima, ali i naglasila da će obrana uvijek ostati prije svega nacionalno pitanje.

PESCO je također zamišljen da potiče razvoj obrambene i istraživačke industrije i Hrvatska u tome vidi veliku priliku za svoje male i srednje tvrtke, kazala je.

Naglasila je da će suradnja u sklopu PESCO-a biti komplementarna s NATO-om.

Ministrica je pritom ponovila da se Hrvatska protivi Europi u više brzina ili bilo kakvim podjelama među zemljama članicama. "Mi mislimo da nije dobro da Europa ide u smjeru više brzina (…) Mi želimo ići u tzv. mainstream, želimo ići prema putu sigurne, solidne i konstatne integracije, ali svakako želimo da taj put bude uključiv", kazala je. (Hina)