Tužba Hrvatske protiv Srbije za genocid posljednja je nada za žrtve Vukovara i Škabrnje. Mnogi koji su izgubili svoje najmilije već godinama govore da se pravda predugo čeka – Hrvatska je tužbu za genocid podigla 1999. godine.
Pročitajte i ovo
NAKON AMNESTY INTERNATIONALA
Međunarodna organizacija optužila Izrael da je Gazi uskratio čistu vodu što je djelo genocida i istrebljenja
Svi su ga izbjegavali
Zastrašujući trenutak na cesti u Vukovaru: "Manijak je jurio na nas!"
Jedna od mnogih koja od 1991. godine traži svog supruga je Manda Patko, predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja 'Vukovarske majke'.
Manda Patko za Dnevnik.hr je ispričala kako je te tragične 1991. godine na području Vukovara bila zarobljena sa suprugom i svekrvom.
Miljenić: Neprihvatljiva je teorija 'svi smo mi isti'
'Nakon što su nas zarobili, namjeravali su nas strijeljati. Međutim, to se nije dogodilo. Mog su supruga odveli na ispitivanje i nikada ga više nakon toga nisam vidjela', prisjetila se Manda Patko tih zastrašujućih dana i dodala kako supruga još uvijek traži i neće odustati.
'Mene i svekrvu prebacili su u Srbiju. Tamo smo bile razdvojene i ja sam završila u logoru u Vojvodini', nastavlja Patko.
Nakon mjesec dana u zarobljeništvu kojeg je provela u brutalnim uvjetima, Manda Patko je razmijenjena tijekom jedne od razmjena zarobljenika. Ali njezina je svekrva još uvijek bila u Srbiji.
'Čim sam došla u Hrvatsku, apelirala sam na vlasti da se ona vrati u domovinu', kaže Patko. To se dogodilo tek 1993. godine uz pomoć Međunarodnog Crvenog križa.
Nakon svega što je prošla, Patko smatra da je već i vrijeme da u Haagu započne suđenje za genocid.
Tužba za genocid: Evo što Hrvatska traži od Srbije
'Neka zločinci odgovaraju i neka namire štetu. Uništavali su sve pred sobom. Nisu pitali čije je. Neka plate sve što su uništili', ističe Patko.
Presuda suda čekat će se još neko vrijeme, ali želje Mande Patko o ishodu iste su kao i kod svih onih koji su u ratu nekoga izgubili.
'Neka sud presudi u našu korist. Žrtve nam ionako ne mogu vratiti, neka barem onda odgovaraju za ratne zločine koje su počinili', dodaje.
Na pitanje kako ocjenjujete odnos našeg pravosuđa prema tužbi za genocid, kaže da je trebalo uložiti više truda s njihove strane.
'Naše pravosuđe trebalo je više toga napraviti. Trebali su više razgovarati s nama, običnim ljudima koji smo prošli sve te strahote. Trebali su više takvih ljudi angažirati da naprave što više izvještaja o tome što im se sve dogodilo, kako su ih napadali, tukli i mučili', smatra Patko.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook