Galerija
Sjajne ideje koje pomažu očuvanju zelenih i glavatih želvi dolaze od stručnjaka iz šest zemalja Europske unije, a ujedinjene su u programu "LIFE Euroturtles". Draško Holcer ističe da se opasnosti koje prijete ovim vrstama kornjača mogu svesti na minimum mjerama zaštite, no važno je znati da se zaštita morskih kornjača ne svodi samo na lokalnu brigu.
Udruživanje zemlja EU-a
Prije nego što su zemlje udružile, svaka je na svoj način pazila na očuvanje ove populacije. No pokazalo se kako to nije dovoljno. Morske kornjače, točnije glavata želva koja obitava u Jadranskom moru vrsta je koja se tijekom života seli. Njihova se gnjezdišta nalaze u državama poput Grčke i Cipra, na visokim pješčanim plažama, tijekom odrastanja obitavaju u Jadranskom moru, a kada dosegnu spolnu zrelost, vraćaju se na plaže na kojima su se izlegle položiti jaja. Upravo zbog tog razloga države EU-a u kojima ove životinje obitavaju morale su se povezati. Cipar, Malta, Grčka, Italija, Hrvatska i Slovenija zemlje su okupljene u program "LIFE Euroturtles", kojim se morske kornjače prate kroz njihov cijeli životni vijek, a u svakoj se zemlji intenzivno radi na smanjenju lokalnih opasnosti.
U Hrvatskoj je najveća opasnost zaplitanje u ribarske mreže i slučajni ulov u koče
Tako, primjerice, stručnjaci u državama u kojima se kornjače gnijezde posebnu brigu posvećuju zaštiti gnjezdišta i samih gnijezda. Najveća prijetnja opstanku glavatih želvi u Jadranskom moru jest zaplitanje u ribarske mreže, u kojima kornjače najčešće ugibaju. Holcer s kolegama iz Instituta Plavi svijet u sjevernom Jadranu pokušava primijeniti LED žaruljice kao alat kojim se sprječava zapletanje kornjača u ribarske mreže. Žaruljice se postavljaju na mreže stajaćice i dok su dijelom osvijetljene pomažu kornjačama da ih vide i izbjegnu.
"Istraživanja su pokazala da je uspješnost u smanjivanju slučajnog ulova u mreže koje su osvijetljene veća od 50 posto. Svjetla koja sada koristimo nisu napravljena isključivo za tu svrhu pa se sada ispituju i neke druge opcije ugradnje žarulja u mreže koje ribarima ne bi stvarale nikakve probleme", rekao je Draško Holcer.
Drugi je učestali problem u Hrvatskoj slučajni ulov u koče zimi, u vrijeme mirovanja kornjača. Kornjače tijekom mirovanja borave uz morsko dno. Ako ih u takvom stanju ribari zajedno s kočom izvuku iz mora, iznimno je bitno znati kako postupati. Dok su kornjače u stanju mirovanja, ne smije ih se samo vratiti u more jer neće imati dovoljno snage da nastave plivati, već ih je potrebno zadržati na palubi dok ne povrate optimalnu tjelesnu temperaturu i pokretljivost. Zato se u okviru projekta radi na edukaciji ribara, ali i opće populacije. Time se također može smanjiti smrtnost ulovljenih morskih kornjača.
Koliko su u ovoj misiji bitni stručnjaci, toliko su bitni i građani te turisti koji dolaze na obalu. Svi mogu pridonijeti u zaštiti kornjača odgovornim ponašanjem, ali i prijavljivanjem informacija u mobilnu aplikaciju. Moguće je priložiti fotografiju životinje, napisati stanje u kojem se nalazi, označiti lokaciju na kojoj je viđena i odgovoriti na još nekoliko pitanja koje će znanstvenicima pomoći u razumijevanju životnih navika morskih kornjača. Aplikaciju eTurtle za Android OS možete preuzeti ovdje.
Glavate želve u Sredozemlju nedavno su skinute s popisa ugrožene vrste, što je velik uspjeh, no ovisi isključivo o daljnjem provođenju mjera zaštite. Svaka poruka, širenje znanja i podizanje svijesti pridonose. Zato je ovo pravi primjer kako mali koraci mogu biti zlata vrijedni. Ove su kornjače spašene zbog zajedništva svih zemalja uključenih u projekt. Kako kaže biolog Draško Holcer, ovaj posao radi iz ljubavi prema moru, ali i odgovornosti i razumijevanju uloge koju morske kornjače imaju u očuvanju zdravlja cijelog morskog ekosustava. Zbog ljudi kojima je posao više od samog profesionalnog djelovanja ovakvi projekti imaju smisla i donose rezultate.
Takvi su pojedinci uzor u zajednici, a zaštita nezaštićenih plemenito je djelovanje u koje se uvijek možete uključiti i vi.
Sadržaj je napravljen u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj koja u kampanji 'Zajedno za sigurniju EU' želi povećati informiranost o načinima na koje se EU nosi s globalnim izazovima u kojima štiti svoje građane.
-
policija sve istražujeSnimljen zastrašujući trenutak prije tragedije: Djevojka (19) sama se odvezala s padobrana
-
Objavljena satnicaPripremite se na spektakl: Evo kada Rafalei prelijeću vaše gradove!
-
Tragedija u Budvi
Novi detalji o djevojci koja se odvezala s padobrana: "Nije pokazivala strah, ne znamo što se dogodilo"
