IDE, NE IDE, IDE, PA OPET NE IDE - Reforma koja je zapela u slijepoj ulici

U hrvatskim školama sve po starom. Jer velika reforma školstva eksperimentalno se trebala početi uvoditi u neke škole već 2017. No, čini se, neće.

Pročitajte i ovo Ministar obrazovanja ''Ne razmišljam o ostavci'' Reakcija na izbor Culej SDP o kurikularnoj reformi: "Izgubili smo najmanje četiri generacije učenika"

''Cjelovita kurikularna reforma nosi jedan naziv koji javnost ne razumije dovoljno. To nije reforma, to je unaprjeđenje postojećih programa, prema tome svako unaprjeđenje ne podrazumijeva i pod svaku cijenu eksperimentalnog programa'', rekla je Dijana Vican.

A upravo zbog toga nasljednike Borisa Jokića proziva Neven Budak, koji je na čelu Strategije obrazovanja.

''To je sasvim normalni postupak da se vidi da li sve funkcionira kako je zamišljeno. Čini mi se dosta neshvatljivo da bi netko bez tog probnog uvođenja htio frontalno uvesti novi kurikulum'', rekao je Budak.

Ideja bivše stručne radne skupine bila je i da u školu kreću šestogodišnjaci, no i od toga čini se ništa. Jokićevi nasljednici su za drugačiji model devetogodišnje osnovne škole.

''Oni su predlagali devetogodišnju školu koja bi se produžila prema minusu, predškolskom, meni se čini da nama treba više ova devetogodišnja odnosno desetogodišnja koja će se produžiti na prvi, odnosno drugi razred srednje škole'', rekao je Marko Glunčić.

Smatraju da Jokićeva skupina nije imala jasnu viziju kako provesti svoje ideje. A one su uključivale ukidanje učenja napamet, više terenske nastave ili fleksibilniji popis lektire. Jokićevi suradnici to poriču.

''Postojao je plan, mi smo svoj plan predali ministarstvu i raspravljali o tome kako ga izvesti. Postojali su svi elementi, ali eto ... zapelo je'', kaže Zrinka Ristić Dedić, članica bivše stručne radne skupine.

A zapelo je i kod imenovanja nove stručne radne skupine koja će reformu provesti do kraja. Čeka se raspisivanje natječaja. A ministar o svemu šuti.

''Mi očekujemo razgovor s premijerom i s uredom premijera da vidimo kakav je status našeg povjerenstva. Onda možemo krenuti u raspis natječaja. Mislim da se to sve može obaviti u recimo nekih mjesec dana'', dodaje Budak.

Kurikularna reforma trebala bi se financirati uglavnom europskim novcem. Na raspolaganju nam je 450 milijuna kuna koje treba povući do 2020. godine. A taj rok bi, ako se ovako nastavi, mogao isteći, a da se u našem školstvu - ništa ne promijeni.