Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Jesmo li uistinu pred novom financijskom krizom ili su nam samo u strahu velike oči?


Sve je više upozorenja kako bi se svijet ove godine mogao suočiti s novom financijskom krizom, i to gorom od one koja je počela 2008. godine slomom američkog tržišta nekretnina, a potom se katastrofa proširila na financijski i realni sektor. Ovaj put, klatno krize na strani je kineske ekonomije koja je u padu posljednjih nekoliko godina, dok se tamošnje tržište dionica dramatično počelo urušavati prošle godine.

Vezani članci Cijepljenje protiv koronavirusa, ilustracija WHO će u sljedeća dva tjedna odlučiti o dva cjepiva koja Kinezi koriste u milijunskim dozama Slika nije dostupna Svjetski ekonomisti upozoravaju: Kuha se nova financijska kriza i mogla bi udariti osvetoljubivo

Posljedice nove financijske krize osjećaju se diljem svijeta. Najviše se zatresao američki Wall Street, ali potonuli su i indeksi europskih burzi. No, financijski potres u Kini nije jedini razlog zbog kojeg strepi financijski svijet. Jedan od razloga analitičari vide i u cijenama nafte koje su na najnižim razinama od 2004. godine. Naime, zbog straha od nove financijske krize smanjuje se i potražnja za naftom koje bi moglo biti više nego ikad, pogotovo kada Iran, nakon što mu se skinu sankcije, također počne izvoziti 'crno zlato'.

I dok neki analitičari smiruju situaciju tvrdnjama kako je riječ samo o usporavanju gospodarskih aktivnosti, Royal Bank of Scotland upozorila je investitore da je pred njima 'kataklizmična godina' te im je preporučila da prodaju sve dionice osim stvarno onih najvrjednijih. I milijarder George Soros upozorio je nedavno kako bi nova svjetska financijska kriza mogla biti gora od one koja je počela 2008. godine.

Kina - fascinantna tranzicija, ali s puno mana
 

Kristijan Kotarski, docent na Fakultetu političkih znanosti, smatra da stanje u Kini nije nimalo bezazleno.

'Pitanje je koliko će štete izazvati financijska kriza u Kini. Kina je sve više globalizirana i financijski, sve više ima određene elemente financijskog sustava koje imaju i tržišne ekonomije na Zapada, tako da nije imuna na pojavu financijskih kriza kao što nisu ni druge svjetske ekonomije. No, može poduzeti preventivne mjere da buduće krize budu manje razorne i opasnije po Kinu i ostatak svijeta', pojasnio je Kotarski za Dnevnik.hr koji je objavio rad o tome što bi Kina mogla napraviti.

Kina je u posljednjih 30 godina napravila fascinantnu gospodarsku tranziciju - od ekonomije koja je bila potpuno u rukama centralne države do tržišno orijentirane. No, u njoj je stvoren hibridni bankovni sustav koji služi političkim i poslovnim ciljevima.
 

Postoji i jasna povezanost između rasta ukupnog duga u odnosu na BDP i rastuće nejednakosti u bogatstvu. U Kini je stvorena tzv. financijska elita - 10 posto stanovnika Kine u svojim rukama drži 65 posto ukupnog bogatstva te zemlje. Osim toga, kinesko gospodarstvo zasnovano je na izvozu, ali sada se sve više okreće domaćoj potražnji. Kotarski smatra da bi Kina trebala smanjiti svoju ovisnost o kreditima u postizanju gospodarskog rasta, reformirati bankovni sustav te se ozbiljno pozabaviti problemom nejednakosti. Iako je Deng Xiaoping svojedobno, prije početka kineskog gospodarskog čuda, izjavio 'dajmo nekima da se obogate', današnja vlast u Kini trebala bi dozvoliti svima da se obogate, ako mogu, ocjenjuje Kotarski.

Uz Kinu, usporavanje rasta pogodilo je i većinu ostalih vodećih ekonomija u razvoju i to ponajviše Indiju, Brazil i Rusiju.