'Građani doista jesu gladni, socijalne pravde, a ova vlast je doslovce legla...'

Danas je bila gužva za grah i komad kruha. Vladi ste danas uputili poruku da su građani gladni.

Pročitajte i ovo Deportacije Izrael usvojio još jedan sporni zakon: "Ovo je protiv naših temeljnih vrijednosti" Krešimir Sever Plaća za prosinac bila je 3 posto niža od one za studeni: "Od tih pomaka uvijek najviše koristi imaju poslodavci. Tu se netko debelo bogati"

Građani doista jesu gladni. Mi smo rekli da su gladni socijalne pravde koja ovoj zemlji nedostaje dugi niz godina. Treba pogledati brojke i stvarnosti u oči. Naime, uvjetima u kojima više od 20.000 ljudi radi i ne prima plaću, njih 80-ak tisuća radi za minimalnu plaću, prosječna mirovina ne doseže više od 2.300 kuna. Više je od 320.000 blokiranih, koji kada nekad i izvire iz blokiranosti, vrlo brzo ponovno u to padaju jer nemaju stvorene uvjete da otplaćuju obveze koje imaju. Kad znamo da prosječna plaća ne uspijeva pokriti sve ono što danas košta jednu prosječnu obitelj. Znamo da prosječnom kućanstvu nedostaje čak jedna četvrtina potrebnih prihoda da bi pokrili svoje redovite rashode, onda je jasno da su građani gladni i da pri tome što je još gore, da bi podmirili sve one osnovne troškove koji su vezani uz vrlo skupu energiju i stanovanje, komunalije. Na kraju krajeva, moraju odvajati od hrane da bi podmirili ovo ostalo i njih netko ne bi blokirao.

Zašto dvije prosvjedne kolone? Iz druge povorke vas kritiziraju da se niste dovoljno pobunili oko Zakona o radu.

Kad smo se i bunili oko Zakona o radu uvijek je pitanje gdje su bili svi oni koji kritiziraju. Mi smo, i kada se Zakon o radu donosio, i prekidali pregovore, imali prosvjede, imali opći štrajk, no pitanje je uvijek odaziva i na drugoj strani zašto dvije kolone. Dvije kolone su bile radi toga što ova kolona koje su zajednički organizirali Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, bila sindikalna kolona. Na drugoj strani, jedan od organizatora te kolone, bila je jedna politička stranka. Sindikalne središnjice već dugi niz godina ne sudjeluju u javnim prosvjedima, javnim manifestacijama nečega što organiziraju političke stranke, tako da je jedino to bio razlog. Niti smo posvađani s tim ljudima, dapače, dobro je došlo jer se i s jedne i druge strane čulo po prilici slične poruke.

Zašto ne reformama, mirovinskoj i zdravstvenoj, koji su vaši glavni argumenti?

Ove reforme koje su sada ponuđene svakako nisu reforme po mjeri građana. I koliko god se predsjednik Vlade trudio objasniti da se u prvom redu te reforme rade da bi se slomio dug, jasno je da će se te reforme slomiti preko leđa većine građana. Na drugoj strani kaže, to će potaknuti sve da ljudi bolje žive. Nije mi jasno na koji se način misli objasniti tim istim građanima da ako su sada trebali raditi do 65 godina, a ubuduće će morati raditi do 67 godina, bez obzira što je tu promjenu donijela još bivša Milanovićeva Vlada, bez obzira što se ubrzava izjednačavanje žena i muškaraca na 65 godina starosti, a što je pak donijela Vlada gospođe Jadranke Kosor, ova vlast se požurila i legla doslovno pred Europsku komisiju, požurila se i jedno i drugo skratiti da bi ljudi što duže radili i što prije krenuli u taj sustav. U uvjetima u kojima nas toliki broj mladih napušta, gdje se 71% anketiranih mladih izjašnjava da će napustiti Hrvatsku jer u Hrvatskoj ne vide budućnost, gdje je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj više nego dvostruko veća nego u EU, jasno je da je to produljenje izravno udar na građane, posebice na mlade. Pa kad se tome još pridoda i poskupljenje u sustavu zdravstva, bilo da je riječ o participaciji, bilo da je riječ o dopunskom zdravstvenom osiguranju, i da se 'pretumbava' po sustavu dječjeg doplatka, gdje će još dodatne skupine ljudi ostajati bez dječjeg doplatka, kad se vidi da se želi preurediti i lista trgovačkih društava koji su od strateškog interesa, da bi se vidjelo što se još može prodati, pa će se skinuti s liste da se proda, dovoljno je razloga za nezadovoljstvo.

Svi žele reforme, ali da se ne dotaknu njih. Kako tako naprijed?

Naprijed se može ako se rade prave reforme. Mi nismo protiv toga da se primjerice duboko zagrebe u pravosuđe.

Koji je vaš prijedlog?

Da se duboko zagrebe u pravosuđe koje se na svakom koraku pokazuje da ga doista treba reformirati. Postoji još cijeli niz područja u kojima bi se trebalo nešto raditi. Mi smo protiv toga i da se pomogne poslodavcima da brže pokreću posao, da se informatizira cijeli sustav, da se skrate koraci koji su potrebni, da se pojednostavi broj zakona, propisa, svega onoga što stvara smetnju, ali ne preko leđa građana, ne preko leđa naroda. A ovdje smo vidjeli da se vladajući vrlo teško dogovore i oko kadrovske politike, ali kada treba 'rebnuti' po građanima, tu se vrlo lako dogovaraju.

Jeste li danas išli u trgovinu u kupovinu?

To je već posebna priča. Dugo upozoravamo sa sindikalne strane da uz sve ove nepravde postoji i još jedna skupina ljudi koji moraju na blagdane i neradne dane raditi, a ne bi trebali. To je primjerice rad u trgovinama. Oko 40-ak tisuća ljudi na te dane radi, a što je najgore, niti su pravično plaćeni, a te dane su odvojeni od obitelji, kad je to jedan od rijetkih dana kad bi obitelj trebala biti zajedno.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr