Kreće se u reformu rasterećenja učenka

Namjera je smanjiti broj obveznih predmeta, ali ni sami još ne znaju kako bi točno izgledala reformirana gimnazija, tek je u tijeku sastavljanje radne skupine u kojoj će biti i bivša ministrica Lilja Vokić. Po sedam sati na dan, do 17 predmeta, raspored je sati jednog gimnazijalca. Bez obzira na to što ih zanima i što će im trebati za fakultet. 'Mislim da smo svi preopterećeni. Treba smanjit broj predmeta. Ima toliko informacija da više ne znamo ni što znamo ni što ne znamo', smatraju gimnazijalci. Da treba rasteretiti gimnazijalce slaže se i Drago Bagić, ravnatelj zagrebačke II. Gimnazije. Broj obveznih predmeta smanjiti na određeni broj kao jezgru, a sve druge bi birali sami učenici.

Pročitajte i ovo Pripazite U ovom periodu svi sustavi Porezne uprave neće raditi! Evo o čemu je riječ Iznad prosjeka EU Nove opasne ovisnosti kod mladih: "Djevojke to rade češće, 2019. je bilo zanemarivo, sad 38 posto"

tri vijesti o kojima se priča Poziv Domagoja Mikića Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..." "OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA" VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

'Pristalica sam da u promjene treba ići postupno, što znači da se može krenuti s 10, 12 obveznih predmeta, pa ih u nekom periodu smanjiti na osam, devet, to je sad sve pitanje za raspravu, ali mislim da se ispod toga ne bi smjelo ići', kazao je Bagić. Za najavljenu reformu je i njegov kolega Petar Mladinić, ravnatelj zagrebačke V. Gimnazije, i to temeljitu. 'Jezgra je nešto što je uobičajeno svugdje, to je materinji jezik, strani jezik, matematika, još nekoliko predmeta. ovisi. Ja ne bih prejudicirao ali je negdje, između tri i sedam predmeta se stavi za jezgru', rekao je Mladinić.

Upravo te detalje rješavat će radna komisija od 20-ak najuspješnijih ravnatelja i profesora. Ne očekuje ih lak posao. 'Ukidati preko koljena raditi tako velike rezove nikad nije bilo dobro, to može izazvati i socijalne potrese', dodao je Bagić. 'Ovo je jedna od prilagodbi okolišu odnosno harmoniziranje našeg školstva s europskim. a da opet ostane hrvatski štih', rekao je Mladinić. Manje štrebanja, više znanja, kvalitetnije školstvo, bliže europskom, tako bi to trebalo biti nakon reforme gimnazija. Pitanje je koja generacija će to i dočekati.