Grabar-Kitarović: Sveučilišta moramo prilagoditi novom vremenu, usvajanju praktičnih znanja i vještina

"Naše škole i sveučilišta, kao i znanstveno-istraživačke centre, moramo programski prilagoditi novom vremenu. Moramo se okrenuti usvajanju praktičnih znanja i vještina i na taj način pripremati učenike i studente za radne i životne izazove koji ih očekuju. Suvremen način obrazovanja potencira primjenu stečenog i praktično primjenjivog znanja, čime se dakako ne gubi važnost teorijskih podloga i činjenica. Očekujem da se i sveučilišna zajednica svojim sudjelovanjem još intenzivnije uključi u te promjene, kako bismo kao nacija aktivnije sudjelovali u europskim akademskim i znanstvenim odnosno razvojnim procesima", naglasila je Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici Senata u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu.

Pročitajte i ovo Poražavajuće Selak Raspudić upozorila: "To je ključna tema koja se u politici niti ne spominje" Traži se rješenje Gotovo 700 djece nije došlo u školu zbog problematičnog učenika: "Ogorčeni smo, stavljeni smo pred gotov čin"

Napomenuvši kako u Sveučilištu vidi i važnog dionika obnove dijaloga na akademskoj, političkoj i ukupnoj društvenoj razini, upozorila je kako u našem društvu u cjelini nedostaje dijalog te stoga "upravo zagrebačko sveučilište, kao i sva druga, vidim ne samo njegovim sudionikom nego i pokretačem".

''Suvremen način obrazovanja potencira primjenu stečenog i praktično primjenjivog znanja'' Kolinda Grabar-Kitarović "Dijalog nas, naime, otvara drugom i drukčijem i čini sposobnima razumjeti ono što nas međusobno razlikuje, a možda i dijeli", poručila je. Podsjetila je i na to da je u inauguracijskom govoru naglasila da među preduvjete uspješnosti, odnosno konkurentnosti u uvjetima globalizacije, svakako pripadaju kvalitetno obrazovanje, razvoj znanosti i istraživački rad.

Rektor Sveučilišta Damir Boras istaknuo je da se zagrebačko Sveučilište popravilo na mnogim rang-listama sveučilišta, upozorivši pritom na nedostatno financiranje znanosti iz državnog proračuna.

"Sveučilištima i institutima u Hrvatskoj znatno bi pomoglo povećanje financiranja znanosti u odnosu na BDP na barem 60 posto europskog prosjeka, tj. barem na 1,2 posto BDP-a", poručio je. Za povećanje znanstvene produktivnosti važnim smatra i potrebu rasterećenja nastavnika i istraživača od administrativnih obaveza. Boras je upozorio i na to da nastavni rad na Sveučilištu ne pokazuje očekivanu efikasnost na preddiplomskoj razini nakon uvođenja Bolonjskog modela studija, odnosno predugo se studira.

Također, dodao je, neka zapažanja s njemačkih sveučilišta u vezi s Bolonjskim procesom, koja se u mnogome poklapaju i s hrvatskim, pokazuju da je u trogodišnje preddiplomske studije stisnuto previše sadržaja, studenti nemaju puno vremena sazrijeti za tržište rada, stručnosti im nisu dostatne nakon tri godine studija te ih ne prepoznaju niti poslodavci. Usto, studijske grupe su i dalje često prevelike, previše je studenata koji ne završavaju studij, nije smanjeno prosječno vrijeme studiranja, studentska mobilnost nije dovoljno proširena te su stvorene dodatne administrativne obveze za nastavnike.

''Sveučilištima i institutima u Hrvatskoj znatno bi pomoglo povećanje financiranja znanosti u odnosu na BDP na barem 60 posto europskog prosjeka, tj. barem na 1,2 posto BDP-a'' Rektor Sveučilišta Damir Boras Boras je podsjetio i na rezultate ankete Sindikata znanosti i visokog obrazovanja iz 2011. godine koja je, uz ostalo, pokazala da većina nastavnika smatra kako je primjenom Bolonjskog procesa nastava postala zahtjevnija, veće je administriranje te je ugrožena znanstvena aktivnost nastavnika, dok su kriteriji nastavnika na ispitima ponekad smanjeni, a studenti većinom nemotivirani i nezadovoljni studijima. "Toj tematici Sveučilište će morati posvetiti dodatku pozornost", kazao je.

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rekao je da će se na svojoj funkciji učiniti sve kako bi se poboljšali uvjeti znanstvenog i nastavnog rada te istaknuo važnost Sveučilišta za razvoj našega društva i gospodarstva.

Na svečanoj sjednici 12 profesora zagrebačkog Sveučilišta primilo je počasno zvanje i titulu professor emeritus, a redovni profesor na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Krešimir Košutić i redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sven Lončarić dobitnici su nagrade "Fran Bošnjaković".

Nagrada "Andrija Mohorovičić" uručena je redovitu profesoru na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Marijanu Heraku. Rektor Boras dodijelio je i posebna priznanja profesorima i studentima Sveučilišta. (Hina)