U teška vremena svatko će reći: teško je i štedjeti. Troškovi života rastu, plaće padaju, građani su prezaduženi.
Pročitajte i ovo
'Zaradite puno manje, nego što potrošite. Jednostavno, više se ne može uštedjeti. Ušteđevina se opasno istopila', kažu građani.
Štednja za rukom nešto bolje polazi saborskim zastupnicima. HDZ-ov Davorin Mlakar mjesečno, kaže, uštedi i do pet tisuća kuna.
'Uspijem uštedjeti jer imam kredit pa onda trošim tu uštedu na kredite. Ovisno o mjesecu, štedim negdje između 4.000 i 5.000 kuna', otkriva Mlakar.
>> Stambene štedionice protiv ukidanja poticaja
Uspješno štedi, još od srednjoškolskih dana, nezavisna zastupnica Jadranka Kosor. S novcem koji stavi na stranu nešto uvijek kupi najmilijima.
'Uvijek sam nešto uspijevala uštedjeti i onda sam to uvijek ulagala u kuću. Baki sam primjerice, kupila prvi štednjak na plin i na struju, hladnjak, još kao gimnazijalka sa 17 godina', kazala je Kosor.
No, ne uspijevaju štedjeti baš svi. Minusi, krediti i njih su sustigli.
'Imam vrlo pristojnu, dobru, odličnu plaću prema ostalim građanima. Ne uspijevam uštedjeti zato što sam u nekim poslovima, uvijek nešto prekrajam', ističe Laburist Branko Vukšić.
'U minusu sam, prilično velikom. Imam kredite. Imao sam donedavno i nezaposlenu djecu. Ne uspijevam. Nisam baš najekonomičniji', priznaje SDP-ov Boris Kovačić.
Svjetski dan štednje podsjetnik je na Milanski sastanak 1924. godine kad su se sastali predstavnici svjetskih štednih institucija kako bi pronašli izlaz iz krize koja je nastala kao posljedica prvog svjetskog rata.
Ekonomska kriza i danas trese Europu, a Hrvatska u to ime jedva na kraj izlazi s prekomjernim deficitom, visokim vanjskim dugom i rastućom stopom nezaposlenosti. (Media servis)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
