Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zagrebu je potreban metro, to jest laka gradska željeznica jer su ulice pretrpane automobilima, i to je idealan oblik rješavanja javnoga gradskog prijevoza, rekao je danas građevinski stručnjak Davorin Kolić na predavanju o europskim iskustvima realizacije projekata metroa u nekim europskim gradovima veličine Zagreba s osvrtom na mogućnosti izgradnje zagrebačkog metroa.


Kolić je rekao da 400 gradova u svijetu ima metro u širem smislu riječi, pri čemu je ocijenio da je Zagreb na početku jer gradska uprava nije bila dovoljno aktivna. Gradnja metroa je megaprojekt koji zahtijeva suživot sa širom zajednicom jer Zagreb ima 1,2 milijuna stanovnika u širem području, rekao je Kolić. Istaknuo je da za gradnju metroa, to jest lake gradske željeznice u Zagrebu postoji podloga jer je 2000. godine načinjena prometna studija koju je 2003. prihvatila Gradska skupština. 'U njoj je promet dosta dobro razrađen, no sada treba osvježiti podatke i prilagoditi ih današnjem stanju. Studija je razradila primjere klasičnog metroa i lake gradske željeznice te se pokazalo da bi za Zagreb idealno rješenje bilo miješanje s tramvajskim prometom u korištenju vozila i tračnica te izrada lake gradske željeznice, a u centru podzemne. To su iskustva i drugih gradova, po broju stanovnika sličnih Zagrebu, a koji imaju iste prometne probleme i pronalaze ista rješenja, primjerice Dublin, Torino, Kopenhagen i drugi', rekao je Kolić.

'Za manje od deset godina Zagrebom se možemo voziti lakom željeznicom'

Istaknuo je da bi trebalo izraditi projektnu dokumentaciju u nekoliko varijanti, odabrati najbolju i nju razviti. Tako bismo za pet-šest godina mogli imati projekt na kojem bi se mogla graditi laka željeznica, to jest metro, rekao je Kolić. 'Ako bi se danas krenulo u ostvarenje projekta, za deset godina, a možda i nešto prije, u Zagrebu bismo se mogli voziti lakom željeznicom', dodao je Kolić. Željeznica bi se postavila ondje gdje je najgušći promet - sredinom Zagreba, prolazila bi između Glavnog kolodvora i Trga bana Jelačića i izlazila na oba. Na zapad bi išla preko Adžijine ulice u smjeru Španskog, a na istok kroz Zvonimirovu ulicu na Maksimir i dalje u Dubravu. Sjever-jug išao bi od Zvijezde ispod Ribnjaka na Draškovićevu i na kraju Trnja pred rijekom Savom izlazio bi na most i produžio u Novi Zagreb do Buzina. Dalje se planira priključak na Zračnu luku na jugu te ostale linije prije prolaza podzemljem duž Savske. Predavanje su organizirali Hrvatska komora inženjera građevinarstva i izvršni odbor Međunarodnog društva za tunele (ITA). (Hina)