Sudilo im se zato jer su 15. svibnja 1992. u Slunjskoj Selnici pucali iz vatrenog oružja u civila, Hrvata, Josipa Obranovića i ubili ga zbog opetovana pokušaja bijega s okupirana teritorija. U obrazloženju presude sudac Ante Ujević kazao je danas kako je temeljni dokaz vojno izvješće paravojske tadašnje ‘Krajine’, pod nazivom ‘izvještaj o vanrednom događaju’, koje je nakon vojno-redarstvene akcije ‘Oluje’ pronađeno u štabu Teritorijalne obrane Vojnić. U njemu se detaljno opisuje ‘likvidacija stanovnika Obranovića u ponovnu pokušaju bijega’.
Pročitajte i ovo
Čak i da nismo našli kontrolnih dokaza to bi pouzdano izvješće, u kojem je opisan način likvidacije, vrsta oružja i broj pojedinačnih hitaca, bilo dostatno za osuđujuću presudu, kazao je sudac Ujević. Svim okrivljenicima je ovo drugo suđenje u odsutnosti, a u oba slučaja prvostupanjska presuda bila je osuđujuća s po deset godina zatvora.
U prvom je postupku godine 1996. optužnicom bio obuhvaćen i njihov zapovjednik Rade Peleš, no Vrhovni sud (1998.) je samo za njega potvrdio presudu na deset godina zatvora, a ostaloj četvorici presuda je ukinuta zbog procesnog propusta. Peleš je kaznu u međuvremenu i odslužio. Naime, Pelešu se tada sudilo u njegovoj nazočnosti i uz odvjetnika, te je u odnosu na njega proces bio valjan. No, procesnim se propustom smatralo što suokrivljenicima u zajedničkom predmetu, kojima se sudilo u odsutnosti, tijekom dokaznog postupka nisu bili dodijeljeni branitelji.
Nakon izricanja presude sudac Ujević je za Hinu pojasnio zašto je Rade Bjeloš oslobođen. Naime, već ranije u pokušaju provedbe Rješenja o određivanju pritvora policija je ustanovila kako optuženi Rade Bjeloš, s datumom rođenja 1952. godine, na traženoj adresi ne postoji, već Rade Bjeloš rođen 1967. godine.
Protiv okrivljenika Bjeloša nastavit će se progon s novo utvrđenim identitetom, najavio je zamjenik Županijske državne odvjetnice Zdravko Car, podsjetivši da kazneno djelo ratnog zločina ne zastarijeva. U postupku nedvojbenog utvrđivanja identiteta danas je svjedočio Rade Peleš, Bjelošev zapovjednik (koji je već odslužio zatvorsku kaznu za Obranovićevu likvidaciju), te je kazao kako osoba kojoj je on zapovijedao, nije mogla biti rođena 1952. već znatno kasnije, možda 1967. ili 1968. godine.
Sudac Ujević kazao je također kako je već na snazi Rješenje za određivanje pritvora za Radu Bjeloša rođenog 1967. godine, ali da će se daljnji kazneni progon protiv njega morati odvijati odvojeno. Jelena Đokić-Jović koja je u ime Dokumente, Centra za suočavanje s prošlošću, pratila suđenje komentirala je za Hinu kako je sud postupio ispravno bez obzira što ima dokaze da je izvjesni Rade Bjeloš počinio ratni zločin.
Sud je vezan optužnicom, te bi, ako bi osudio osobu s drugim osobnim podatcima, to bilo zadiranje u bit optužbe. Zato mogu reći da je Sudsko vijeće postupilo u skladu sa zakonom, kazala je Đokić-Jović. (Hina)
