Kamate su na povijesno niskim razinama, no u usporedbi s drugim zemljama Unije, nismo najpovoljnjiji za uzimanje kredita.

Galerija


Činjenica da je Hrvatska treća u svijetu u nečemu odmah nam izmami osmijeh na lice. No kada shvatimo da imamo treću najveću stopu PDV-a, brzo klonemo. Provjerili smo kakvo je stanje s kamatama i je li točno da smo prema njihovoj visini u vrhu Europe.

Vezani članci Rad od kuće, ilustracija - 3 Mnogi se ne žele vratiti na staro: Hoćemo li i nakon koronakrize raditi od doma i kakve bi to promjene donijelo? Akcija \"Vratimo Palčiće u Petrovu\" Država će se ipak odreći PDV-a na kupnju uređaja za Palčiće, organizatorici akcije laknulo: "Ovo mi je najbolja vijest od rođenja unuka"

"Kamatne stope u Hrvatskoj već nekoliko godina u kontinuiranom su padu. Kamatna stopa na stambene kredite iznosila je 5,7 posto, a danas je kamatna stopa na kunske kredite, stambene, oko 3,9 posto. Ako usporedimo s ostatkom EU-a, u Hrvatskoj su kamatne stope nešto više, no moram reći da nismo zapravo najgori", objašnjava Ana Martinis iz odjela za monetarne analize Hrvatske narodne banke. Gori su od nas Rumunjska i Bugarska, što nije nešto čime bismo se trebali pretjerano ponositi i dičiti. Doduše, veće kamate imaju i Poljska, Latvija i Litva koje imaju duži staž od nas u Europskoj uniji.

Kamatne stope u Hrvatskoj već nekoliko godina u kontinuiranom su padu (FOTO: Screenshot/Informer)
Kamatne stope u Hrvatskoj već nekoliko godina u kontinuiranom su padu (FOTO: Screenshot/Informer) Foto: FOTO: screenshot/Informer

"U susjednoj Mađarskoj u prva dva mjeseca ove godine kamatna stopa na dugoročni stambeni kredit iznosila je nešto više od pet posto, dok je u Hrvatskoj bila niža od četiri posto, a recimo, s druge strane, u susjednoj Sloveniji bila je jedan postotni bod niža nego u Hrvatskoj", kaže Martinis. Odgovor na pitanje zašto imamo veću kamatnu stopu u odnosu na druge članice Unije, najjednostavnije možemo svesti na dva argumenta: prezaduženi smo i nesigurni za ulagače. Ipak, kao da se vidi svjetlo na kraju tunela do kojeg ćemo se nahodati nastavimo li ovim tempom.

"Kamatne stope ovise o čitavom nizu čimbenika, od domaćih makroekonomskih uvjeta do okolnosti na međunarodnim financijskim tržištima. Osim toga ovisi i o procjeni rizika samoga klijenta, o samoj banci, njezinim operativnim troškovima i marži koju odredi. Hrvatska je tijekom krize bila percipirana kao vrlo rizična zemlja, premija na rizik za Hrvatsku bila je izrazito visoka. Posljednjih se godina ona značajno smanjila. Prije svega zahvaljujući gospodarskom oporavku, ali i značajnoj fiskalnoj konsolidaciji koja je napravljena i koja je dovela do pada javnog duga", pojašnjava Ana Martinis. 

Kamatne stope u Hrvatskoj već nekoliko godina u kontinuiranom su padu (FOTO: Screenshot/Informer)
Kamatne stope u Hrvatskoj već nekoliko godina u kontinuiranom su padu (FOTO: Screenshot/Informer) Foto: FOTO: screenshot/Informer

Što sve ovo konkretno znači za građane? Ako dižete kredit na 30 godina u iznosu od stotinu tisuća eura po prosječnoj kamati od 4,14 posto, na kraju ćete platiti oko 75 tisuća eura kamate. Da nam je kamatna stopa samo jedan postotni bod niža i da je, kao u Sloveniji, 3,14 posto, kamata bi iznosila 55 tisuća eura, što je čak 20 tisuća eura manje. Toliko recimo stoji novi automobil ili garaža u širem centru Zagreba.

"Kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima trenutno su vrlo niske, no u doglednom srednjem roku to bi se moglo promijeniti. U SAD-u su kamatne stope već postepeno počele rasti, a slično se očekuje i za eurozonu, što će se onda odraziti i na kamatne stope u Hrvatskoj jer je Hrvatska vrlo integrirana u financijski sustav i na financijska tržišta eurozone", kaže Martinis. 

Koliko je integrirana svojom voljom, a koliko zbog toga što u malim bankama u domaćem vlasništvu sve zajedno ima aktive kao u jednoj velikoj stranoj, druga je priča. U svakom slučaju, nismo najgori, no daleko smo od toga da budemo među boljima prema visini kamata. Dobro je što se zasad držimo zlatne sredine i ne tonemo ka ponoru.