Kako se ponašati u slučaju razornog potresa?

Svrha je projekta, vrijednog 420 tisuća eura, unapređenje ponašanja stanovništva koji žive u urbanim sredinama s visokim seizmološkim rizikom. Istraživanje na uzorku od 600 ljudi pokazalo je da je većina Zagrepčana svjesna povećanog rizika potresa, no ne znaju kako se ponašati u ključnim trenutcima.

Pročitajte i ovo OBNOVA ZAVRŠENA Nakon šest godina katedrala u Zagrebu ponovno otvara vrata Upozorenje Najviši stupanj uzbune u Japanu: Strah od megapotresa, vlasti pozvale na veliki oprez

tri vijesti o kojima se priča sastanak u berlinu Ovo se Ukrajincima neće svidjeti, SAD postavio uvjet Zelenskom: "Na ovo moraš pristati" dogovor o okončanju rata Stigla reakcija europskih čelnika nakon sastanka, oglasio se i Zelenski: "Ovo je bolno" STRAVA U NJEMAČKOJ Ubijena majka četvero djece: Nazvala je policiju, a onda ju je suprug napao nožem

DUZS će rezultate jednogodišnjeg rada na projektu prikazati tijekom tzv. promotivnog dana 18. travnja kad na zagrebačkim gradskim trgovima građanima dijeliti brošure, letke i drugi prigodan materijal kako bi ih upoznali s onim što trebaju učiniti u slučaju potresa.

Anketa je provedena u sklopu projekta Europske komisije 'Safe quake' u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, a cilj mu je procijeniti razinu znanja stanovništva o mjerama koje trebaju poduzeti nakon potresa. 'U Hrvatskoj 900.000 stanovnika živi na trusnom području i trebaju znati i pripremiti se za to kako bi se ublažile posljedice potresa', rekao je ravnatelj DUZS-a Damir Trut u povodu skora svršetka projekta potkraj lipnja.

Najbitnije je ostati priseban

Iz Državne uprava za zaštitu i spašavanje i Seizmološke službe kažu kako je najbitnije ostati priseban te pronaći mjesto, poput onog ispod stola, i sakriti se. Najbolja prevencija jest protupotresna gradnja objekata.

Naglasili su kako je nemoguće predvidjeti potres, no i upozorili kako je seizmološki hrvatski monitoring vrlo slab te da su novi uređaji nužni. Kuk međutim upozorava kako Hrvatska još nema potrebnu razinu seizmološkog praćenja, što je jedna od osnova za svaku prevenciju. Dok Slovenija, primjerice, ima 27 suvremeno opremljenih seizmoloških postaja, Hrvatska ih ima 12, a trebala bi ih imati tridesetak. Za sada bi planiranom kupnjom još dvaju seizmografa jedino Zagreb mogao biti dobro pokriven s ukupno četiri seizmografa.

Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje poručili su građanima kako bi se u slučaju potresa odmah moglo mobilizirati 22 tisuće pripadnika Civilne zaštite te 55 tisuća djelatnika žurnih službi.