Trojica čelnika položili su vijence i zapalili svijeće na spomen ploči u mjesnoj crkvi, jedinom javnom mjestu obilježavanja masakra počinjenog nad 68 civilnih žrtava, od kojih je najmlađa imala 14, a najstarija 81 godinu. Za taj zločin, za koji se sumnjiče pripadnici vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih postrojbi, dosad nitko nije odgovarao. 'Svi koji su počinili zločin moraju odgovarati. I za ovaj zločin ubojstvo nevinih civila mora se odgovarati', rekao je Dodik u izjavi novinarima. Pozvao je sve pravosudne institucije da odrade posao onako kako treba, i da se svi počinitelji zločina i u Briševu, i drugdje, privedu pravdi.
Pročitajte i ovo
Premijer srpskog entiteta dodao je da mu je čast što je s Josipovićem u Briševu, kao i na mjestima stradanja srpskih i bošnjačkih civila, kako bi zajedno poslali poruku da se takvo što na ovim prostorima više ne ponovi i da je počela nova era na zapadnom Balkanu. I predsjednik Josipović smatra važnim da su u Briševu svi zajedno, bez obzira na vjeru i naciju. 'To je poruka mira, ljubavi, zalog budućnosti za mlađe generacije', istaknuo je hrvatski predsjednik. Tihić je poručio da žrtve u cijeloj BiH obvezuju političare da vode odgovornu politiku i da se zlo zločina više ne ponovi. 'Moramo se svi obvezati i drago mi je da se danas o tome govori, da se odgovorni za zločine privedu licu pravde i da učinimo sve da bi nestale pronašli i dostojanstveno pokopali', rekao je Tihić.
Na obilježavanju počasti žrtvama Briševa bili su i predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko i biskup banjolučki Franjo Komarica. 'Danas smo ovdje da uputimo poruku nama u BiH, ali i cijelom svijetu da se takvi zločini ne smiju i neće više ponoviti', istaknuo je Kuzmanović. 'Svijetu trebamo pokazati da je kultura mira prevladala nad nekulturom rata', dodao je predsjednik RS. Valentin Inzko ocijenio je kako ovih dana u BiH svjedočimo regionalnom pomirenju. 'To je jedna nova kvaliteta za regionalnu suradnju i regionalno pomirenje i mislim da će ta suradnja donijeti nove plodove za države i građane', rekao je Inzko.
Biskup Komarica upozorio je da se nakon što je Briševo izbrisano sa zemljopisne karte dogodilo i brisanje iz pamćenja toga sela za koje nitko nije znao ni brinuo. 'Dolaskom predsjednika Josipovića u naš kraj definitivno se okreće nova stranica pisanja istinite povijesti', rekao je biskup Komarica ističući da samo na temelju istine možemo govoriti o pravdi i pomirenju. Božjim darom nazvao je dolazak u Briševo Josipovića i domaćih političara koji će, kako je rekao, 'realizirati ono što su svjesni i kadri uraditi'. Po informacijama Banjolučke biskupije, u napadu koji su 24. i 25. srpnja 1992. izveli pripadnici postrojba Republike Srpske ubijeno je 68 hrvatskih civila. Najmlađa žrtva imala je 14 godina, a najstarija 81.
Zločini počinjeni u Briševu postali su sastavnim dijelom optužnice koju je tužiteljstvo Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podignulo protiv Radovana Karadžića. Do sada nitko nije pojedinačno procesuiran zbog sudjelovanja u zločinima u Briševu, stanovništvo kojega su prije rata 90 posto tvorili Hrvati. Po riječima Ante Atlije, koji je tih dana izgubio oca i strica, samo tri su mještana ubijena hicima iz vatrenog oružja, a ostali su izmasakrirani noževima i poljoprivrednim alatima. Preostali od ukupno 400 mještana, pobjegli su u okolne šume ili odvedeni u srpske logore, te su pobjegli u Hrvatsku ili su kasnije razmijenjeni, priča Atlija o sudbini mještana toga sela, 18 kilometara udaljenoga od Prijedora, do kojega se dolazi makadamskim putem kroz okolne šume.
Od posjeta visokih hrvatskih i bošnjačko-hercegovačkih dužnosnika Atlija očekuje da se počinitelji zločina, od kojih neki, kako tvrdi, i danas žive u okolnim selima Rasovci, Oštra Luka i Batković kazne i da se konačno nešto učini na obnovi kuća i života u Briševu. (Hina)
