Oštre je kritike Europskoj Uniji s oltara uputio vojni biskup Juraj Jezerinac. Katolička agencija IKA prenosi kako je Jezerinac predvodio misno slavlje u župnoj crkvi Srca Isusova u Karlovcu na 51. obljetnicu smrti bl. Alojzija Stepinca. Tim slavljem svoga nebeskog zaštitnika proslavila je Vojna kapelanija Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske.
Jezerinac se prigodnim govorom prisjetio Stepinčeva životnog puta, uz posebno osvrtanje na pritisak poslijeratne komunističke vlasti koja je željela da se Crkva u Hrvatskoj odijeli od Rima, odnosno od Svete Stolice - Vatikana, i stvori hrvatska nacionalna Crkva. Kardinal Stepinac, zajedno sa svim drugim hrvatskim biskupima, hrabro i mudro odbacuje te pokušaje želeći sačuvati jedinstvo vjere i katolicitet Crkve.
"To nije ni prvi ni posljednji put da se određene političke sile i ljudi tako ponašaju prema drugim ljudima i narodima. Smijemo pomisliti da se u ovom trenutku nešto slično događa s hrvatskim narodom, poglavito kad je riječ o našem takozvanom 'ulasku' u Europsku uniju. Dok su neke zemlje davno već postale članice Europske unije, a u svojem političko-pravnom sustavu daleko se nalaze iza Hrvatske, ovoj se zemlji sustavno nameću i rekli bismo izmišljaju uvjeti, jedan za drugim. Nama koji to pratimo promatrajući što se zbiva, djeluje odvratno i ponižavajuće, kao da je cilj poniziti ovu zemlju i njezinu povijest, ubilježiti u glavu svakog njezinog građanina osjećaj krivnje i potrebu ispaštanja za neku povijest koju oni čitaju onako kako hoće, a ne kakva ona uistinu jest. I jasno je da takvim kriterijima, jer su proizvod političkog hira, nikakva logika ne može stati na kraj. Nerijetko nam se sa strane onih koji nas trebaju 'primiti' spočitava nešto što oni sami bez ikakvog srama čine.'
Jezerinac tu nije stao - poruku je poslao i aktualnoj vlasti. 'Kao pastir i kao pripadnik hrvatskog naroda i građanin ove zemlje, smijem se pitati: hoćemo li se dati voditi tako daleko i tako dugo da ćemo prestat uspravno hodati? Hoće li naši koraci uskoro biti samo oni koje na koljenima možemo učiniti? Hoće li ovakva politika Europske unije na jedan uvijeni način prisiliti ovu zemlju da svoj imutak rasproda u bescjenje, a stanovništvo ostane bez posla i izvora egzistencije? Hoće li ova zemlja svoje sinove i kćeri, pa i one najhrabrije, ubaciti u žrvanj svjetske politike u kojemu će ostati bez domovinskog identiteta i lišeni svoga ponosa?
Jezerinac je naglasio kako su ta pitanja stvarnost koja zbunjuje hrvatski narod, a posebno hrvatske branitelje. 'Sigurno je da najveća odgovornost leži na najodgovornijima ove zemlje. I zato molimo Boga da oni budu mudri i hrabri u donošenju onih odluka koje neće biti potvrda ovih slutnji'.
