Video: Jadransku obalu čuvaju vojska, 5.000 vatrogasaca...

Hrvatska će prošlu godinu pamtiti kao najtežu u povijesti hrvatskog vatrogastva. Poučeni kornatskom tragedijom vatrogasci u novu sezonu protiv požara, kako kažu, ulaze spremniji no ikada. Ako je vjerovati obećanjima iz samog vatrogasnog vrha, s dosada najjačom tehnikom. Pa krenimo redom!

Pročitajte i ovo Nedostaje radnika Tko će odraditi sezonu? "Jedan ugostitelj me zove - brate, imaš li koga, daj spašavaj!" Novi problemi za građane Liječnici počeli pripreme za štrajk: "Beroš namjerno miješa kruške i jabuke''

Jadransku obalu od vatrene stihije čuvat će oko 5 tisuća profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. Njima u pomoć priskočit će i vojska. Među 400 pripadnika HV - a elitna je vojna postrojba - Bojna za specijalna djelovanja.

Protupožarna flota ima čak 18 letjelica. Uz četiri kanadera, gasiteljima će iz zraka pomagati i tri nova zračna traktora. Uz Bellove, pilatuse, te helikoptere MI-8, kao i dosada, prvi će put na požarište i ruski helikopteri, nabavljeni rješavanjem klirinškog duga. Većina letjelica i ove će sezone biti u Zemuniku. Kanaderi u Zemuniku, jedan helikopter u Ćilipima - u zračnoj luci na samom jugu Hrvatske.

Vojska će svoje ljude rasporediti na najzahtjevnijim točkama - Brijunima, Malom Lošinju, Zemuniku, Udbini, Divuljama, Pločama i Mljetu. Posebna vatrogasna baza - organizirana je na Prevlaci - upravo zbog vatre, koja je iz susjednih država prelazila granicu. Sa po dva desantna broda i dva gumena čamca, spremna je i mornarica. Bude li potrebno, na zadaće kreću iz luke Lora.

No, zbog koordinacije više različitih službi od Centra 112, MORH-a i MUP-a, pa do vatrogasaca - mogao bi nastati pravi kaos!

- Razmišlja se o jedinstvenoj organizaciji, gdje bi sve postrojbe bile na jednom mjestu i gdje bi se vodila jedinstvena politika vatrogastva, rekao je Mladen Jurin, glavni vatrogasni zapovjednik. 

Svake godine opožari se više od 16 tisuća hektara šuma i drugih površina. Vatra proguta površinu veću od 32 tisuće nogometnih igrališta. Hrvatska je među najbogatijim zemljama Europe po šumama. Šteta, koju je vatrena stihija dosada nanijela ne samo stoljetnim stablima, borovima i endemskim biljkama u parkovima prirode - mjeri se u milijardama. Do obnove spaljenog potrebne su godine. 

Kvadrat poljoprivredne zemlje vrijedi oko 3 eura. Izgore li poljoprivredne kulture, veliki su izgledi da sutra bude građevinsko zemljište. No, onda će i kvadrati biti skuplji između 200 i 300 eura. Italija, Španjolska i Grčka imaju čak i zakone protiv takvih zloupotreba. Iako svake godine gori sve više i više, Hrvatska ih nema.

Kad bukne - vatra ne poznaje granice. Velike probleme hrvatskim gasiteljima zadaju požari, koji prijete uz južnu granicu s BiH i zapadnu s Crnom Gorom prema Dubrovačko - neretvanskoj županiji. Štoviše, za neke se dosada ozbiljno sumnjalo da su podmetnuti. 

Najteže bitke vodile su se kod mjesta Trnovica iznad Slanog, Osojnik i Petrovo Selo iznad Rijeke Dubrovačke, na brdu Šibanica kod Metkovića, ali i kod Debelog Brijega, na crnogorskoj granici.

Široku vatrenu frontu - nije lako blokirati. Prema sporazumu o protupožarnoj suradnji kojeg imamo s BiH, hrvatske zračne snage smiju ući i do 10 kilometara iza granice. S Crnogorcima bi ga trebali potpisati.

- Gotovo nitko ne djeluje, pa su nam požari od po nekoliko kilometara van kontrole i to na području koje je još zagađeno minama, kaže Mladen Jurin, glavni vatrogasni zapovjednik.

Šteta, koju vatrena buktinja izazove je neprocjenjiva - kazna za piromane „neprimjerena" djelu! Prema hrvatskim zakonima 100 tisuća do milijun kuna ili 30 do 60 dana zatvora!!!.

Može li udarac po džepu biti dovoljna kazna nekome tko je s kantom benzina namjerno ušao u gustu borovu šumu, i zatim je na nekoliko mjesta u isto vrijeme, zapalio?!