Po podacima iz biltena, koji se objavljuje od 2013. godine, najveći porast netrpeljivosti je u dijelu koji se odnosi na grafite i znakovlje.
U prethodnim godinama bilježili su od 10 do 40 novih grafita s govorom mržnje, no lani je zabilježeno njih 297, za što je dijelom zaslužan i projekt u Zagrebu koji je zabilježio gotovo sve grafite s govorom mržnje.
Govor mržnje na sportskim terenima je u padu, kao i javne akcije koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima.
Govor mržnje u medijima bilježi manje poraste i padove, no uglavnom se drži oko broja od 30 slučajeva na godišnjoj razini.
U padu su etnička netrpeljivost i povijesni revizionizam u izjavama javnih osoba, kao i vrijeđanja i prijetnje upućeni Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj.
Porasli su fizički napadi, odnosno broj napadnutih osoba, po čemu je 2021. godina s najviše napadnutih osoba, njih 26.
Brojevi oštećene, uništene ili ukradene imovine, antifašističkih spomenika i dvojezičnih ploča ukazuju na blago smanjenje, no i dalje su na prosjeku od 10 do 20 slučajeva godišnje.
Lani najviše slučajeva govora mržnje do sada
Ukupno gledajući, prošla je godina zabilježila 506 slučajeva govora mržnje, nasilja i povijesnog revizionizma prema Srbima u Hrvatskoj, najviše do sada.
Godine 2015. bilo ih je 189, 2016. bio je 331 slučaj, porast se dogodio 2019. godine na 400 slučajeva, a u pandemijskoj 2020. zabilježen je najveći pad na 214 slučajeva.
Autori biltena koji su pomno pratili i bilježili sve oblike mržnje i nasilja bili su istraživači iz "Arhiva Srba u Hrvatskoj", Tihomir Ponoš i Nikola Vukobratović.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ocijenio je kako je govor mržnje "poprilično prisutan u ključnim političkim institucijama Hrvatske".
Posebno je istaknuo "šokantne zidove mržnje", odnosno grafite koji promoviraju nacističke, fašističke i ustaške simbole te poruke mržnje i nasilja prema sugrađanima druge vjere, nacije, protiv Srba, Židova ili trećih.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Posebno me šokiralo mjesto gdje se često nalaze takvi grafiti - škole, vrtići i dječja igrališta", upozorio je Pupovac.
Lora Vidović, bivša pučka pravobraniteljica i autorica predgovora biltenu, istaknula je njegovu važnost jer snažno oslikava odnos društva prema srpskoj nacionalnoj manjini.
Bilten će poslužiti kao podsjetnik na to kako stvari stoje i kao slika, odnosno ogledalo društva, a može podići svijest javnosti o problemima ljudi.
