''Najviše se govorilo o najvrućem europskom sigurnosnom pitanju ovoga trenutka, a to je Bosna i Hercegovina. Predsjednica je gospodinu Junckeru malo detaljnije protumačila koncept Bosne i Hercegovine kao države triju konstituivnih naroda, što sam ja razumjela kao blagu kritiku plana Europske unije za BiH, koji je donesen prošle godine, a koji se bazira na 800 milijuna eura pomoći, na gospodarskim i socijalim planovima, ali koji potpuno anulira političku komponentu koja je najbitnija.
Moramo biti jako pažljivi, a to nas uči iskustvo u postdejtonskoj Bosni, kad je riječ o međunarodnim planovima, osobito njihovom razumijevanju, interpretaciji i primjeni - svaki koji je baziran na gospodarskoj i socijalnoj platformi nije uspio jer je uvijek relativizirao političku komponentu aludirajući da bi BiH trebala biti ono što ona ne može biti, a to je unitarna država.
Plan, o kojem je Predsjednica danas govorila i malo šire rastumačila gospodinu Junckeru kako diše BiH, nema u niti jednom tragu tekst Rezolucije Europskog parlamenta donesen 2014. koji je definitivno najvredniji tekst ikad donesen u EU o BiH jer on neporecivo govori da je BiH država Bošnjaka, Hrvata i Srba i da ne može opstati bez tri ustavotvorne jedinice. To se očito ne razumije dobro u EU gdje očito te rezolucije pišu eurodiplomati koji ne poznaju niti povijest BiH, niti mentalitet, niti politički ustroj, niti ustavnopravni kontinuitet.
I jednako tako mi se čini da Europska unija, koja je ovoga trenutka iscrpljena Brexitom i migrantskom krizom, nema taj kapacitet baviti se BiH, koju je inače godinama politički zapuštala. U Bosni i Hercegovini se ništa neće riješti dok se ne dogodi veliki američki comeback na te prostore.
Predsjednica je s Junckerom razgovarala i o proširenju, posebno o Srbiji, a glavni naglasci su bili odnosi između Hrvatske i Srbije. Predsjednica je rastumačila gospodinu Junckeru da Hrvatska de facto nije blokirala Srbiju. A to da je nije blokirala znali smo svi.
Znali smo bar mi novinari koji pratimo pregovore i znamo kako tehnički ide proces blokade, da je to bilo tijekom kampanje. Mnogo besplodnog baukanja ni zbog čega koje je samo diglo tenzije u hrvatskoj i u srpskoj javnosti i izazvalo mnoge nezgodne interakcije. Sjetimo se, Srbija je pisala Bruxellesu, bavila se čak unutarcrkvenim pitanjima.
Predsjednica je kazala da je nužno da Hrvatska i Srbija sjednu za stol i riješe svoja međusobna bilateralna pitanja. Naglasak je stavila na nestale i rekla da se to mora tretirati kao humanitarno pitanje.
I to je točno, oni jesu humanitarno pitanje. Ali su jednako tako i prvorazredno međunarodno pravno pitanje.
Nestali su prvi apostrofirani u presudi Međunarodnog suda pravde po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid. Ta bi presuda trebala biti platforma našim politikama u rješavanju problema nestalih.
To je isključivo stvar politike, diplomacije i prava. Nije to stvar nevladinih udruga, gospodina Klemma ili nekih drugih ljudi koji nisu nikakav politički čimbenik u Hrvatskoj'', izvijestila je iz Bruxellesa reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.
