Gost Dnevnika Nove TV bio je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, koji je komentirao aktualnu situaciju u vladajućoj koaliciji te ostale goruće političke teme u razgovoru sa Sabinom Tandarom Knezović.

Galerija


Osjećate li se vi kao pobjednici ove krize vezane za obrazovnu reformu?

Nije ovo bilo ni pitanje pobjednika i gubitnika.

Bilo je pitanje prijepora?

Vezani članci Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak Vrdoljak: "HNS ne želi biti dio prepucavanja unutar HDZ-a" Blaženka Divjak i Ivan Vrdoljak (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL) Ministrica Divjak predstavila novi projekt HNS-a: "Mi se otvorenosti i pitanja ne bojimo"

Je bilo je pitanje prijepora koje rješavamo na već manje-više tradicionalan način u ovoj koaliciji, a to je stabilnost, mir, razgovor, kompromis i rezultat. Tako će biti i ovaj put, rezultat da obrazovna reforma ide dalje, da je već u učionicama. Blaženka Divjak prva je ministrica nakon 20 godina koja je reformu dovela do učionice. Edukacija 1500 učitelja je počela i ne vidim nikakve prevelike probleme na koje možemo naići.

Ivan Vrdoljak gost Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 2
Ivan Vrdoljak gost Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Foto: DNEVNIK.hr

Može li doći do dvostruke linije zapovijedanja?

Ne, ja to ne očekujem, jer je jasno definirano i zakonom i strategijom što je čija uloga u ovom procesu. Drago mi je vidjeti da danas imamo politiku ne samo stabilnosti nego i šireg pogleda, gdje se traži konsenzus, a ne inzistiranje na sadržaju i rezultatu.

Gospodin Zekanović iz Hrasta nazvao vas je klijentelistima. Osjećate li se vi tako?

Ne bih volio da naslovnice novina već nekoliko tjedana popunjavaju pojedinci. Bilo koji, uključujući i mene osobno, a ne fokusiramo se na konačni sadržaj koji treba ići i onda se izvlači pojedinac po pojedinac, koje se može interpretirati na bilo kakav lošiji način.

Većina vam je sve tanja. Gospodin Zekanović izašao je iz koalicije. Bojite li se vi tu klimanja te koalicije?

Ne, ali ću vam reći još jedan odgovor na klijentelizam. Dakle, HNS je prva stranka koja je osigurala da reformu provode stručnjaci u Ministarstvu znanosti i obrazovanja bez političkog utjecaja, ali politika im je dala okvir da oni uopće mogu raditi. To znači jedan novi model da bez politike i suradnje sa strukom nema konačnog rezultata, a mi smo se odlučili za model da politika daje okvir, a struka vodi posao. To je najbolji okvir. Da sad osjećam nestabilnost u Vladi? Ne. Toliko je izazova pred nama, toliko je dobrog učinjeno u godinu dana.

Ali sve vam je tanja većina. To je činjenica.

Ne bojim se uopće za stabilnost Vlade. Ne prebrojavamo se nešto posebno, nego se više fokusiramo na dvnevni, tjedni, mjesečni posao.

Prijeđimo na Agrokor. Jeste li zadovoljni nagodbom?

Imamo razloga vjerovati da će nagodba biti uspješna. To je još jedan dokaz da je naša odluka o ulasku u Vladu dobra i konstruktivna, u krajnjoj liniji, jer je došlo uopće do nagodbe. Zašto ima više razloga? Prvi je jer su hrvatski dobavljači pristali na nagodbu.

Dobro, ali nikako nije dobra za male dioničare.

Gledajte, ovo je proces u kojem su svi manje više nezadovoljni, ali spriječiti krizu koja je bila prije godinu dana, izaći iz nje sa statusom manje ili više nezadovoljnim, ali sa šansom da stotine tvrtki opstane, deseci tisuća radnih mjesta u sustavu, deseci tisuća radnih mjesta izvan sustava, restrukturiran je dug, zadržana su radna mjesta. A restrukturirani dug sa 7,5 na 1,5 milijardi, pet puta manji dug sada nego što je bio prije godinu dana, odnosno bit će nakon nagodbe, sve to znači da tvrtka ima i velik potencijal za razvoj. Što se tiče malih dioničara, žao mi je što je tako ispalo, što bi svakom ljudski bilo žao, ali realno...

Što oni imaju od toga što je vama žao?

... dug je bio, sad ću vam reći, dug je bio veći od imovine, a i nemojte zaboraviti još jednu činjenicu - da zakon ne može podijeliti male dioničare od Ivice Todorića. Sve ono što bi trebali dati malim dioničarima...

Ali oni sad prijete tužbama, što je vrlo realan scenarij. Bojite li se vi toga?

... to je bilo gotovo. Pa iz ovog procesa sigurno će nekih tužbi biti. Koliko će biti, vrijeme će pokazati, ali ne očekujem neku realnost u tim tužbama. Ali moraju uslijediti jer je jednostavno prevelik i prekompliciran projekt bio da se dogodi da će svi biti zadovoljni. Najbitnije je da su dobavljači zadovoljni, vjerovnici ulaze s puno manjim dugom i imamo šansu održati sustav i razvijati se.

Čuli smo Ivicu Todorića koji u Londonu čeka izručenje. Vjerujete li vi da ima političkog progona u Hrvatskoj protiv njega?

Ne. Apsolutno ne. U to ne vjerujem i čvrsto stojim iza toga.

Vjerujete li vi premijeru u svemu? Ima jako puno procesa koji se događaju i kakva je suradnja uopće između vas?

Odlična je suradnja, puno komuniciramo. Naravno da je koalicija izazov, posebno HNS-a i HDZ-a kao neka nova opcija.

Dobro, ali s gospodinom Glunčićem, možemo reći i da je bila svojevrsna ucjena?

Ne, nije. Zašto? To je samo bilo pitanje sadržaja. Mi smo željeli, kao i na svakom drugom pitanju dobiti što širi konsenzus. Ovdje nismo mogli dobiti konsenzus na voditelju, pa zašto onda na tome i inzistirati? Imamo odličnu komunikaciju.

Možemo li mi očekivati nove prijepore, s obzirom na to da za dva tjedna ističe mandat gospodinu Dinku Cvitanu? Nazire li se neki novi potencijalni kandidat ili će opet biti istih komplikacija i sastanaka do dugo u noć?

Ajmo se sad malo vratiti u povijest. Dakle, da tu se puno toga raspravlja i puno toga se rješava.

Iz svih dosadašnjih događaja vidimo da je uvijek u pitanju neki prijepor?

Prijepor se uvijek završava na osobama, ali konačan je sadržaj. Nagodba Agrokora je pred vratima, reforma obrazovanja je u učionicama. Blaženka ju je odvela prvi put nakon dvadeset godina u učionicu, učitelji su na edukacijama, BDP je na rastu od gotovo tri posto...

Ima li nekakav nasljednik gospodina Cvitana?

Ne, nema. Nisam uključen u taj proces. Vrlo brzo će biti organiziran.

Jeste li razgovarali o tome.

Ne, još ne.

Nisu vam ime još ponudili?

Ne, kad bude bilo potrebe, razgovarat ćemo i konzultirati se i opet ćemo se lijepo dogovoriti, što širi konsenzus da uvedemo, jednu stabilnost, pristojnost i komunikaciju u Hrvatskoj politici.

Usred noći, kao i za gospodina Glunčića?

Pa nije, došao sam negdje oko 20 sati i završili smo negdje oko 22:30.

Dakle možemo toga još očekivati?

Pa kad imamo jedan živahan radni dan, onda se ovakvi razgovori obavljaju i navečer. To mi zamjera najviše obitelj, ali bože moj, takav mi je posao.

Evo, čuli smo i preporuku Crkve da se glasa protiv Istanbulske konvencije. Što očekujete u Saboru?

Očekujem da će se sutra raspraviti i u petak izglasati Istanbulska konvencija s jednim ciljem, a to je zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji. Svi zaboravljamo da je gotovo 50 posto ubijenih u proteklih pet godina u Hrvatskoj, ne od pljački, razbojstava, tuča, mafije ili bilo kojega drugog organiziranog kriminala, nego 50 posto je ubijenih žena, koje su ubijene od svojih supružnika, bivših, sadašnjih ili kako god. Ta tragedija i taj broj se mora vratiti u fokus i naš i hrvatskog društva. Zbog toga se i ide u Istanbulsku konvenciju, a interpretativna izajva, gdje se isto pokazala jedna suradnja HDZ-a i HNS-a, jer smo je mi bezuvjetno prihvatili, jer se u njoj evidentno govori da se ne uvodi rodna ideologija nego sadržaj.

Vi nećete poslušati poruku biskupa?

Ne. Zašto bi poslušao kad su moja uvjerenja...

Bila je upućena vjernicima.

Pa da, vjernik sam, ali ne takav da bih bezuvjetno poslušao bilo kakvu preporuku, nego bih razumom i svojim životnim iskustvom donio svoje odluke, a naša odluka je da je Istanbulska konvencija pitanje vrijednosti zaštite žena koje Hrvatska zaslužuje.