Hoćete li prije ući u stari, dobro vam znani kafić s pohabanim stolovima i poslugom koja vas oslovljava na ti ili u prostor uređen prema posljednjim modnim trendovima o kojemu bruji cijeli grad?
Iako to možda ne smatrate važnim ono što odaberete prilično govori o vama, a ekipa Informera prosvjerila je o čemu govori prostorna komunikacija.
"Prostorna komunikacija je kao znanost relativno nova iako je oduvijek postojala. Sve građevine i arhitektura su kroz povijest komunicirale određenu poruku, međutim u zadnje vrijeme, 20-ak, 30-ak godina se pažnja usmjerava kako prostor komunicira određenu poruku", objašnjava Damjan Geber, osnivač i kreativni direktor agencije za uređenje poslovnih i prodajnih prostora.
Brendirani prostor ne podrazumijeva mjesto s velikim brojem logotipova na svojim zidovima. To je prostor osmišljen da komunicira određenu poruku, proizvod, korporativnu kulturu ili osjećaj.
"Ugostiteljski prostori su možda najteži za stvaranje, ne bih rekao samo opremanje i uređenje jer se oni moraju stvoriti. Oni rade na našim najosnovnijim potrebama. Mi se tamo moramo osjećati ugodno, konzumiramo nešto – bilo da se radi o hrani ili piću i otvaramo jedan intiman dio našeg života. Osjećaj prostora je tu ključan", kaže Geber.
Najuspješniji su ugostiteljski objekti oni koji kroz isti dizajn uspješno rade nekoliko generacija.
"U retaileu u trgovinama radni vijek dućana je od tri do pet godina, u ugostiteljstvu je vjerojatno kraće, no ta sezonalnost koja prati trendove može biti čak i pogubna u financijskom smislu", kaže Geber.
Uredski se prostor tradicionalno dijeli u dva dijela - javni i privatni. U javnome se dijelu održavaju sastanci dok je privatni namijenjen samome zaposleniku ili proizvodnji. Na sreću, trendovi se mijenjaju.
"Kada se investira u uredski prostor to je investicija, a ne trošak"
Sljemenska žičara, stolice iz aviona i svjetiljke u obliku satelitskih antena samo su mali djelić onoga što sadržava poznati ured u širem središtu Zagreba.
"Sve više kompanija je uvidjelo to da kada se investira u uredski prostor to je investicija, a ne trošak", kaže Geber.
Suprotno mišljenju da je potrebno zadiviti samo klijente, uređenje i prostorna komunikacija važnija je zaposlenicima koji ondje provode mnogo više vremena.
"Sami dizajn prati emociju samog brenda i proizvoda i usluge koju brend želi prikazati. Boje se mogu integrirati da se nalaze na elementima namještaja, u bojama zidova, strop rasvjeta", kaže Tomislav Vinšek iz Agencije za tržišno komuniciranje.
Većinu svoga budnog vremena provodimo na poslu, stoga bi radni prostor trebao biti mjesto na kojemu se osjećamo ugodno, produktivno i inspirirano.
"Radi se o dosljednosti i konzistentnosti vizualne komunikacije. Nakon što imamo određene elemente koje ćemo integrirati dizajner interijera koristi određene segmente za poticanje svijesti o brendu i definira mjesto u kojem se kupac ili klijent nalazi", objašnjava Vinšek.
Integracija brend identiteta može se napraviti u postojećim prostorima, ali naravno i u onim potpuno novim.
"U današnje digitalno doba osjećaj je sve. Mi funkcionalnost, proizvod i nekakvu uslugu možemo dobiti na tisuću načina, ali doživljaj možemo dobiti samo fizičkim prostorom", rekao je Geber.
Već etablirane firme, uz pomoć stručnoga tima, lako bi mogle nadopuniti svoj vizualni identitet. No, na kraju dana svatko odabire hoće li ulagati u strojeve ili u ljude i njihovo okruženje.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Imaš pravo, ostvari ga
skandal u KBC-u!
