Vole dizajnersku garderobu, posebna su im ljubav skupi parfemi, a u brzim akcijama može proći i samo jedna kožna cipela - kradljivaca je u trgovinama sve više.
Pročitajte i ovo
"U dućanu u kojem radim krađe se događaju jednom tjedno. Najčešće ljudi pokušavaju ukrasti nešto tako da hrpu stvari ponesu u kabinu pa nešto obuku na sebe i probaju izaći s tim, a imaju i foru da uzmu stvar koja je velik broj pa odrežu zujalicu i kad izlaze iz trgovine ne može ih se skužiti“, priča jedna prodavačica.
Mnogi su mišljenja kako nema koristi od prijavljivanja krađe policiji ako je vrijednost ukradenoga manja od nekoliko tisuća kuna.
Direktno smo provjerili i saznali da policija jednako postupa prema počinitelju bilo da je riječ o krađi papirnatih maramica od jedne kune ili automobila u vrijednosti nekoliko stotina tisuća kuna.
Razlika je u tome što ukradeno vrijednosti manje od tisuću kuna može ili ne mora podlijegati privatnoj tužbi dok se za sve iznad tisuću kuna dobiva kaznena prijava.
"Kada se nekoga uhvati da je potencijalno ukrao nešto, odnosno, da je sumnja da je otuđio nekakvu robu bez da je platio, osobu se odvede u jednu pozadinsku prostoriju koja je predviđena za te stvari gdje se utvrdi o kojoj se to robi radi. Roba mu se oduzme, isto tako ponudi mu se da te artikle plati i ukoliko to ne učini sačinjavaju se zapisnici“, objašnjava Ivan Funčić, operativni direktor zaštitarske tvrtke.
Ako ste mišljenja da se može prevariti sistem na način da se ukrade više komada robe do tisuću kuna - stvari ne stoje baš tako. Kao nagradni bodovi, sve se krađe pribrajaju i ako se premaši već spomenuta tisućicu na dar se dobiva kaznena prijava.
"Stvar je u tome da se kradljivac uopće ne može prepoznati. To nisu ljudi kojima je potrebna odjeća jer im recimo zimi bude hladno nego oni to robu preprodaju ili nose u izlaske", priča prodavačica.
Preprodaja jedan od glavnih razloga krađe
Nije siromaštvo za to krivac nego društvo. Upravo je preprodaja jedan od glavnih razloga krađe, ali nije jedini. Jedni kradu zbog adrenalina, drugi zbog bolesti, a treći iz obijesti. Ako su u pitanju prehrambeni artikli kradljivci su domišljati i vrlo jednostavni – pojedu ih na putu do blagajne.
"Najčešće se kradu nekakvi artikli koji su u biti skuplji u tim trgovinama i koji su lako, lako ih je moguće sakriti i staviti torbu ili već mjesto gdje taj počinitelj kanio to prikriti. To su npr. suhomesnati proizvodi, kozmetički proizvodi i tako nekakvi gabaritno manji artikli koji se lakše iznesu", kaže Funčić.
Kako se svi trgovački centri bore s lopovima nije baš jasno. Neki nemaju baš nikakvu zaštitu dok nam drugi nisu željeli ništa otkriti. U neformalnom su nam razgovoru rekli da imaju svoje načine koje nisu precizirali. Zaštitari se čine kao jedino logično rješenje, međutim, neki ih nemaju – valjda u nadi da žive u poštenom svijetu.
"Imamo velik broj djelatnika koji rade u civilnoj odjeći i čiji je posao da hvataju ljude koji rade krađe i naša tvrtka ima preko 200 ljudi u Hrvatskoj koji se bave takvim poslom. Lani smo u pokušaju krađe uhvatili preko 11 tisuća počinitelja, odnosno 11 tisuća puta smo to učinili, naravno, postoje i ljudi koji višekratno čine takva djela", kaže Funčić.
Krađe u trgovinama trgovcima širom svijeta godišnje odnose mnogo milijardi - sami izaberite valutu. U Americi je to 40 milijardi dolara.
Ako vaš prijatelj, poznanik ili dijete ukrade čokoladicu u lokalnoj trgovini to nije simpatično i dječja igra jer će na kraju dana blagajnica morati nadoknaditi taj gubitak. Stigle su vrućine i one bi na more.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!
