Arhitekt Mladen Obad Šćitaroci rekao nam je da je prošlo sedam desetljeća otkako je prekinut život u zagorskim dvorcima i da su oni u jako lošem stanju.
Pročitajte i ovo
"Neki su ruševni, neki su napušteni, neki su doista u građevnom stanju loši, ispražnjeni. Procjena je da je polovica dvoraca u jako lošem stanju i treba im žurna obnova", rekao je Obad Šćitaroci.
Neki su i obnovljeni, a jedan je od njih Veliki Tabor. U vlasništvu je države, a od 1993. dan je na upravljanje Muzeju Hrvatskoga zagorja koji pod svojim okriljem skrbi o još pet ustrojbenih jedinica.
"Muzej Hrvatskog zagorja sredinom devedesetih započinje sveobuhvatna arheološka te restauratorsko-konzervatorska istraživanja i na temelju znanja dobivenih istraživanja započeli su sveobuhvatnu obnovu Velikog Tabora koja je trajala sve donedavno. Obnovu je vodio Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba, a financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske", rekla je Renata Dečman, voditeljica Velikog Tabora.
Obad Šćitaroci istaknuo je da je za održavanje dvoraca potrebno mnogo novca.
"Održavanje u ovim slučajevima znači obnovu, a za obnovu je potrebno nekoliko milijuna do deset milijuna eura, što je mnogo novca. Naravno da onda mnogi vlasnici – neovisno o tome jesu li to privatne fizičke osobe ili jedinice lokalne uprave i samouprave – ne mogu skrbiti onako kako bi možda trebalo", rekao je.
Održavanje nije našlo na simbiozu države i privatnih ulagača
Prema slobodnoj procjeni, trećina je dvoraca u državnome ili lokalnom vlasništvu, trećina u rukama tvrtki, a preostalu trećinu drže privatnici. Iz te je trećine i dvorac Bežanec, za kojeg se vlasnikom predstavlja Siniša Križanec.
''Devastiran, ruiniran, pokraden, a naravno i zub vremena učinio je jako veliku štetu. Oslobodio sam se i okuražio sam se 1990. da sam krenem investirati u taj projekt kao one man band i došao sam do jednog zaključka, do jedne komercijalne funkcije koja bi mu dala mogućnost da se prije svega samoodržava, ali da kroz sve to bude ispravljena i povijesna pogreška koja mu je nanesena, da počne ponovno živjeti", rekao je Križanec.
Milijunski su iznosi u njega uloženi, što se naposljetku isplatilo. Taj je dvorac odlično mjesto za domjenke, svadbe, čak i snimanje glazbenih spotova. Nažalost, sretnu i bajkovitu priču u ovome slučaju nije narušio zub vremena, nego birokracija.
"Sve zajedno, nažalost, nije našlo simbiozu u onom segmentu koji je bio najvažniji, a to je zajedništvo države i pojedinca ulagača", rekao je Križanec.
Tijekom prošle godine gotovo ništa nije se promijenilo
Dvorci su dragocjena baština o kojima najstariji kontinent, čiji smo i mi dio, pažljivo skrbi, pa bi država trebala stajati iza takve kulturne baštine. Onima u državnom vlasništvu nemjerljivo je lakše poslovati jer dobivaju zajamčena financijska sredstva. Naime, od prodaje ulaznica i organiziranja manifestacija teško da se može preživjeti.
''Dvorci, kao i cjelokupno kulturno nasljeđe, ne smiju biti samo statistički broj zaštite. Ne smiju biti statični objekti, nego aktivni subjekti. Dakle, oni koji mogu biti pokretači lokalne sredine", rekao je Obad Šćitaroci.
Kako dvorci ne bi postajali ili ostajali čardaci ni na nebu ni na zemlji, potrebno je oživotvorenje mogućnosti. Na pitanje o promjenama koji su se dogodile u posljednjih godinu dana naši su sugovornici jednoglasni u odgovoru: "Uglavnom ništa."
Mogućnost revitalizacije dvoraca počela se prepoznavati, no taj je proces dugotrajan stoga i ne čudi da većih promjena nema. Dvorac Gjalski prošao je dvogodišnju obnovu i dobio četvrtu zvjezdicu i status hotela heritage. Revitaliziran je perivoj oko dvorca Gornja Bedekovčina. Dvorac Bežanec drži činjenica da je u mjestu Valentinovo pa parovi iz cijeloga svijeta tamo održavaju svadbe.
Krajem 2019. godine ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je izradu cjelovitog dokumenta koji će odrediti konzervatorske zahtjeve Krapinsko-zagorske županije.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!
