Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni.
Značajan je skok međugodišnje stope inflacije u odnosu na veljaču, kada je iznosila 3,8 posto, te siječanj (3,4 %) i prosinac (3,3 %).
Na rast cijena dominantno su utjecale cijene energije.
Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku u odnosu na ožujak 2025. poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili su za 0,6 posto.
Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto.
Prema podacima Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2026. u odnosu na ožujak 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7 posto, dok su u odnosu na veljaču ove godine više za 1,2 posto.
Eurostatove tablice pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 posto.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za ožujak 2026. objavljuju se 16. travnja.
Oglasio se Ćorić
Ministar financija Tomislav Ćorić dao je izjavu za medije o prvoj procjeni DZS-a za inflaciju u ožujku.
"Indeks potrošačkih cijena je takav zbog udara koji je došao od strane rasta cijena energenata u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Ono što doprinosi je i sektor usluga", rekao je Ćorić te dodao da industrijskim proizvodima pada cijena.
"Hrvatska će imati nešto višu stopu inflacije od prosjeka eurozone, vjerojatno i ponajveću, prema informacijama koje imam", dodao je.
Poručio je da nijedna članica EU-a ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok.
"Hrvatska ekonomija je spremna i funkcionira normalno i ovo je posljedica šoka, rata koji se događa na Bliskom istoku. Ono čemu se nadamo je da će taj sukob prestati. Ako ne prestane, cijela Europa će imati problem s inflatornim kretanjima. Neke zemlje i s dobavom energenata, a Hrvatska nije među tim zemljama, naša dobava je osigurana", poručio je Ćorić.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Nova faza eskalacije: Još dvije europske zemlje odbile Trumpa, SAD prijeti NATO-u, Izrael najavio idući korak
-
Velika očekivanjaOtvoren aerodrom vrijedan 3 milijarde eura: Ima sve – osim putnika i zrakoplova
-
žrtve rataOva bi država prva mogla ostati bez nafte i plina, zalihe im rapidno presušuju: "Vlada ne zna što učiniti, postaju sve očajniji"
