'Još uvijek se nadam da će naš prijedlog biti prihvaćen na odboru u ponedjeljak do 16 sati, a u suprotnom ćemo podnijeti već prikupljenih 2500 potpisa za održavanje referenduma', izjavio je u nedjelju za Slovenski radio Marjan Podobnik, predsjednik udruge 'Zavod 25. lipnja 1991'. Podobnikova udruga od parlamenta traži prihvaćanje izjave da je Slovenija prilikom osamostaljivanja kontrolirala cijeli Piranski zaljev, da je imala izlaz na otvoreno more, te da su dio njenog teritorija i 'sporni zaseoci' južno od Dragonje, te isto tako 'sporni' teritorij uz rijeku Muru.
Pročitajte i ovo
Udario u morsko dno
Nasukao se brod pun oružja, evo kamo je trebalo stići
sukob dva brda
Hrvatski sabor potvrdio slanje hrvatskih vojnika u 12 misija, NSATU na čekanju
Uz to, u svom prijedlogu izjave navode da Slovenija u tim područjima ne dopušta djelovanje hrvatske vojske i mornarice.
Ako se izjava na odboru u ponedjeljak ne bi prihvatila, Podobnik najavljuje da će prema Zakonu o narodnoj inicijativi podnošenjem 2500 potpisanih zahtjeva pokrenuti postupak za održavanje naknadnog zakonodavnog referenduma za poništavanje hrvatskog protokola za ulazak u NATO koji je slovenski parlament već ratificirao prije mjesec dana.
Pokretanje postupka za sazivanje referenduma bi prema ocjeni predsjednika slovenskog parlamenta Pavla Gantara, bez obzira na to bi li inicijatorima uspjelo na kraju dobiti potrebnih dodatnih 40.000 potpisa, ugrozilo rokove do kojih Slovenija ratificirani protokol treba poslati SAD-u kao depozitaru Atlantske povelje, a to bi onda značilo da Hrvatska na slijećem summitu NATO-a u travnju ne bi bila primljena u članstvo te organizacije, kako je planirano.
Slovenski mediji navode da je 'u igri' za prihvaćanje na sutrašnjoj sjednici vanjskopolitičkog parlamentarnog odbora više 'blažih inačica' izjave o kojima se nastoji postići suglasnost, među kojima i izjava Slovenske pučke stranke (SLS) koju je parlament već dva puta odbio. Mediji ipak kao najvjerojatniju ocjenjuju verziju izjave prema kojoj bi se navelo da 'Slovenija ne priznaje hrvatske propise kojima se krši teritorijalna cjelovitost Slovenije" ili verziju prema kojoj bi se u izjavi napisalo da Slovenija ne priznaje hrvatske akte koji su prihvaćeni poslije '25.6.1991.', što je datum kad su obje države proglasile samostalnost i međusobno se priznale.
Slovenski radio u nedjelju je javio da će o tekstu izjave koja će se prihvatiti u ponedjeljak još jednom raspravljati i slovenski parlament u plenarnom sastavu i to u četvrtak na izvanrednoj sjednici sazvanoj zbog prijedloga Zmage Jelinčiča da referendum o ulasku Hrvatske u NATO izglasuju sami zastupnici, za što bi bila potrebna natpolovična većina. To je kako navode mediji vrlo malo vjerojatno s obzirom da je parlament hrvatski protokol ratificirao velikom većinom te da su to jasno podržali svojim izjavama i bivši premijer Janez Janša i sadašnji Borut Pahor.