Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u četvrtak, 1. siječnja, izlazi iz državne riznice, tako da će tijekom 2015. samostalno raspolagati s 22,1 milijardom kuna, što bi, kako najavljuju iz Zavoda, trebalo osigurati čak 60 posto više sredstava za posebno skupe lijekove i liječenje starije populacije.


Funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda trebalo bi donijeti milijardu kuna ušteda državnoj riznici, a novac namjenski prikupljen od poreza i doprinosa trošit će se isključivo za plaćanje lijekova, ortopedskih pomagala i medicinskih zahvata. U HZZO-u najavljuju povratak pacijenta u središte zdravstvenog sustava i višu razinu usluge.

Vezani članci Dug bolnice prema veledrogerijama - 1 Dug prema veledrogerijama svaki je mjesec 200 milijuna kuna veći, nezadovoljstvo raste: "Očekujemo puno više" Slika nije dostupna 'Najava uzimanja milijardu kuna mi tjera strah u kosti'

Novi model ugovaranja za sve bolničke i izvanbolničke ustanove značit će financiranje prema izvršenim uslugama, bolnice više neće dobivati unaprijed plaćene limite, pa bi posljedično trebale biti smanjene liste narudžbi.

U 2015. planirane su i druge reforme, poput novog ugovaranja primarne i bolničke zdravstvene zaštite i provedbe Masterplana bolnica. U planu su i novo referenciranje cijena lijekova, daljnja informatizacija i stroža kontrola bolovanja. Fokus više neće biti na financiranju zgrada i plaća zaposlenih, već na konkretnoj usluzi, te će se poticati rad marljivih liječnika.

Učinak na proračun – ušteda od milijardu kuna

HZZO je u proračunu za 2014. raspolagao s 23,1 milijardom kuna, od čega se 1,4 milijarde odnosilo na dopunsko zdravstveno osiguranje, a 3,2 milijarde su osigurane za nastavak sanacije naslijeđenih i novostvorenih obveza.

Preostala sredstva od 18,5 milijardi kuna (koja su prije rebalansa u travnju bila veća za 710 milijuna kuna) ponovno neće biti dovoljna za sve tekuće troškove zdravstvene zaštite i naknada na koje su građani ostvarili pravo u 2014., što znači da će sustav ponovno stvarati nove dugove.

Za 2015. HZZO procjenjuje da će im za podmirenje troškova prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja trebati 20,7 milijardi kuna, a zajedno s dopunskim osiguranjem, za koje građani uplate 1,4 milijardi kuna, potrebna raspoloživa sredstva iznosit će 22,1 milijardi kuna.

Taj će iznos biti za milijardu kuna manji od onog za 2014., no istovremeno bi trebao omogućiti pokrivanje stvarnih troškova sustava i sprječavanje daljnjih povremenih sanacija sustava sredstvima iz državnog proračuna.

Izlazak HZZO-a iz riznice omogućit će kvalitetnije upravljanje namjenskim sredstvima i dovoljno sredstava za tekuće troškove, obećavaju u Zavodu i najavljuju da će zahvaljujući tome postupno moći otplaćivati nagomilane dugove i spriječiti stvaranje novih, čime će prestati potreba za stalnim dodatnim sanacijama.

Prednosti za pacijente i sustav

Funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda, za što je već više od deset godina osigurana potrebna legislativna podloga, trebalo bi omogućiti racionalizaciju troškova zdravstva, na temelju stvarnih potreba građana i u skladu sa zdravom ekonomskom logikom, a ne temeljem nekih političkih ili drugih proizvoljnih odluka.

HZZO poručuje da se neće štedjeti na građanima, već upravo suprotno – kad HZZO počne dobivati sve što mu zakonom pripada, imat će na raspolaganju gotovo 60 posto više novca za posebno skupe lijekove za liječenje raka i degenerativnih bolesti, te liječenje starije populacije.

Samostalni HZZO moći će s dobavljačima mnogo efikasnije pregovarati o cijenama lijekova i usluga i bolje upravljati troškovima. Postotne uštede na velikim brojkama koje se odvajaju za zdravstvo čine milijunske iznose.

Očekuje se da će postavljanje sustava na način favoriziranja rada i kvalitete dovesti do poboljšanja uvjeta u bolnicama te rada liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika.

Nerealno planiranje novca

Ministar zdravlja Siniša Varga u emisiji Hrvatskog radija "Izaberi zdravlje" istaknuo je kako su zdravstvenu administraciju na taj korak natjerale stalne sanacije dugova u zdravstvu, koje su bile posljedica nerealno niskog planiranja novca.

Iako će HZZO u 2015. raspolagati s oko 1,1 milijardu kuna manje nego 2014. godine, Varga obećava učinkovitiji sustav jer bolnice više neće dobivati novac unaprijed, već će im se plaćati nakon obavljene usluge.

Prema nekim procjenama, za samoodrživost zdravstvenog sustava dovoljno je 20,6 milijardi kuna, a Varga tvrdi da će sustav napokon prestati gomilati gubitke, od čega će najviše profitirati pacijenti. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook