Sabor po hitnom postupku skida ovrhe za 71.291 građanina, no ministar za njih ima i jednu lošu vijest

Sva tri zakona, kako je najavljeno iz Vlade, trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i kontinuirano dovoditi do smanjenja njihova duga.

Pročitajte i ovo 'HSS je uništio selo, HDZ desnicu, SDP ljevicu, a Most ugled Crkve' Prijavljenih tek 149 JESTE LI I VI MEĐU NJIMA? Više od 200 tisuća građana u dužničkom ropstvu

Sva tri zakona upućena su u Sabor po hitnoj proceduri kako bi što ranije stupila na snagu.

Tijek sjednice pratite u nastavku:

10:14 - Branimir Bunjac (Živi zid) upitao je li u onih 10 tisuća kuna koji će se otpisati uključen i iznos kamata ili je riječ samo o glavnici. Marić je pojasnio da je riječ o otpisu glavnice do 10 tisuća kuna. 

10:00 - Peđa Grbih (SDP) upitao je zbog čega nisu obuhvaćeni i građani koji dug imaju nad pokretninama. Ministar Marić objasnio je da je razlog u redoslijedu naplate, odnosno da se najprije pokreće nad novčanim sredstvima. 

Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kritizirao je Vladu zbog "potpuno krivog pristupa" jer nije riješeno gomilanje nepotrebnih dugova u ovršnim postupcima koje su generirali troškovi poput onih odvjetničkih i slično. 

9:30 - Sjednica je započela objedinjenom raspravom o zakonima o otpisu dugova te o provedbi ovrhe, a uvodno ih je obrazložio ministar financija Zdravko Marić. 

"Tražimo rješenja kako bismo pomogli hrvatskim građanima, vodeći računa o zaštiti prava vjerovnika i dužnika. Nemojmo zanemariti prava svih onih građana koji unatoč poteškoćama podmiruju svoje obveze", rekao je Marić. 

Prema zadnjim podacima od 31. svibnja, blokirano je 326.379 hrvatskih građana s više od 42 milijarde kuna duga. Najveći broj građana u blokadi je zbog dugova prema telekomunikacijskim kompanijama, dok su najveći iznosi dugova prema bankama. 

Nakon provedenih analiza i simulacija išli smo čak i malo jače u smislu mogućnosti otpisa u odnosu na ono što je rečeno u samom programu, najavio je Marić govoreći o prijedlogu zakona o otpisu dugova fizičkim osobama. Od ukupnog broja blokiranih građana 85 posto građana je pod blokadom dulje od godinu dana. 

Prijedlog zakona odnosi se na građane koji su bili u blokadi do 31. prosinca 2017. i vrijedi jednokratno. "Najbolje bi bilo gađati da stupa na snagu za vikend, kako bi Fina mogla obraditi sve te podatke. Građani praktički ne moraju ništa učiniti u smislu prijave ili odlaska na šaltere Fine", rekao je Marić. 

Kada zakon stupi na snagu u potpunosti će biti deblokirano 6672 građana čiji dug ne prelazi 10 tisuća kuna vjerovnicima iz prve skupine (sve državne službe, HRT, HZZO). 

Prijedlog zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima nema samo jednokratni efekt, pojasnio je Marić. "Uspješnost naplate po blokadama duljim od tri godine je 1,19 posto. Jedna je od ključnih novosti da se ograniči trajanje ovrhe samo za fizičke osobe. Danas za izvansudsku ovrhu nema propisanog kraja, pa ona može trajati zauvijek. Ovim zakonom predlažemo da ako se tražbina ne naplati u roku od tri godine, nakon što po toj osnovi nije bilo naplata u posljednjih šest mjeseci, Fina prestaje s izvršavanjem ovrhe", rekao je Marić. 

Ovršenik ni u tom slučaju neće morati podnositi zahtjev u Fini, već do prestanka dolazi automatizmom. Ovaj zakon treba stupiti nakon prvog zakona, a Marić predlaže da i on stupi na snagu za vikend. "No ovim činom dug ne prestaje, moramo biti jasni. Prestaje se s ovrhom jer je postala nemoguća, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu na drugom predmetu ovrhe ako procijeni da postoji mogućnost naplate", pojasnio je Marić, dodajući da će ovrhovoditelj u Fini moći dobiti podatak o blokadi računa

Broj ovršenika koji će biti momentalno deblokirani bit će 71.291, a iznos duga smanjit će se za 32 milijarde kuna. "Ali to ne znači trajno eliminaciju duga. Fina će i dalje promatrati što se događa", rekao je Marić. 

Broj blokiranih smanjuju za 80.000

Cilj je zakona o otpisu dugova fizičkim osobama otpustiti dugove do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe koje su povezane s njima, poput HEP-a, HRT-a i plinarskih društava.

Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima predlaže se obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz dodatni uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.

Treća su mjera izmjene Zakona o stečaju potrošača kojima bi se pojednostavio stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna. (S.Ve./Hina)