"Olujom" su ujedno stvorene pretpostavke za završetak rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te za mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH.
Pročitajte i ovo
Posebno oduševljenje diljem Hrvatske izazvalo je oslobađanje Knina, dugogodišnje središte i simbol srpske pobune, koja je započela u ljeto 1990., blokadom hrvatskih prometnica, da bi s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba.
Lokalnim Srbima u tome je pomoć pružala tzv. Jugoslavenska narodna armija, čije su snage i naoružanje pristizali iz Srbije i Crne Gore.
Iako skrivana iza fraze o navodnoj ugroženosti Srba, priroda pobune pokazala se isključivo velikosrpskom, što je potvrdilo stvaranje paradržave, tzv. RS Krajine, s namjerom priključenja Srbiji.
Višegodišnji pokušaji da se na miran način reintegriraju okupirani prostori bili su bezuspješni, a predstavnici pobunjenih Srba samo su dan prije početka "Oluje" u Ženevi odbili još jednu ponudu hrvatskih vlasti da se problem riješi mirnim putem.
Za Hrvatsku politički i gospodarski neodrživo stanje promijenila je "Oluja", koja je započela je u petak, 4. kolovoza, u 5 sati ujutro.
U svega 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10,5 tisuća četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države.
Pred napredujućim hrvatskim snagama, iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuće lokalnih Srba, što je otvorilo brojne rasprave u Hrvatskoj i međunarodnoj javnosti.
Srpska strana uvjeravala je da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvježban odlazak.
Hrvatski je Sabor lani donio Deklaraciju o "Oluji", kojom je tu
operaciju označio kao odlučujuću bitku, koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu, trajno promijenila odnose vojnih snaga u BiH te srušila mit o snazi, junaštvu i nepobjedivosti srpske vojske.
Sabor je pozvao na čuvanje sjećanja na "Oluju", koje treba sadržavati i pravo na sustavno i slobodno istraživanje tamnih strana te i svih drugih ratnih operacija.
Haško tužiteljstvo je za kršenje ratnog i humanitarnog prava tijekom i nakon "Oluje" optužilo četvoricu hrvatskih generala - Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka.
Obljetnicu "Oluje" državni će vrh i ove godine obilježiti na
središnjoj svečanosti u Kninu, koja će započeti polaganjem vijenaca na Gradskom groblju, nakon čega će se, u vojarni Kralj Zvonimir, svečano postrojiti 4. gardijska brigade, te podići državni stijeg na Kninskoj tvrđavi.
Misu za Domovinu u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Zavjeta predvodit će šibenski biskup Ante Ivas.
-
eskalacija sukobaVIDEO Eskalacija rata na Bliskom istoku! Njemačka pojačava sigurnosne mjere
-
Koliko košta ljudski život?FOTO/VIDEO Objavljeno što je spasilo jedinog preživjelog iz aviona smrti: Poginulo više od 290 ljudi, obiteljima ponuđena odšteta
-
Važno je znatiKao pošast: Haraju dijelovima Istre, najgore je u Puli, a ako ih sretnete, ovo je ključno
