Hrvatska peta u Europi po zalihama vode

To potvrđuje da je kakvoća vode u vodoopskrbi uglavnom dobra. 

Pročitajte i ovo HZJZ poziva Važno upozorenje za građane s područja Like: "Svi koji imaju bunare, cisterne..." Traži se hitna sanacija ANKETA Biste li vi pili vodu iz Gospića?

tri vijesti o kojima se priča OTPAD U LICI Prozivani Državni inspektorat napokon se oglasio: "Ta se dozvola nikad nije smjela izdati, tu imamo ogroman problem" 2:09 6 Slijedi kaznena prijava Svjedokinja podmetanja požara: "Vidjela sam muškarca koji je počeo bježati, zapamtila sam registraciju i zvala policiju" Bizaran slučaj u susjedstvu Šokantno! Roditelji tek nakon 100 km vožnje shvatili da im je sin umro u autu: Mislili su da spava

Najsigurniju vodu piju oni koji imaju priključak na javne
vodovodne sustave (oko 76 posto stanovništva što znači oko 3,35 milijuna stanovnika) i to one veće, zbog strožeg režima kontrole vode. 

Lošija je situacija u nekim manjim nerijetko nedovoljno kontroliranim sustavima, a posebno u privatnim bunarima. 

U Hrvatskim vodama upozoravaju da je, za razliku od vodoopskrbe, zbrinjavanje otpadnih voda nezadovoljavajuće, pa u nekim priobalnim mjestima onečišćenje mora i podzemnih voda predstavlja ozbiljan problem. 

Onečišćenje voda pogađa neke od glavnih gradskih središta - Rijeku, Zadar i Šibenik. Samo 40 posto kućanstava i 40 posto industrije priključeno je na kanalizacijske sustave, a pročišćava se manje od 12 posto svih prikupljenih otpadnih voda, ističu u Hrvatskim vodama. 

Vode kao smetlišta u koja se odlažu pesticidi i teški metali

Iako priroda posjeduje mehanizme samočišćenja, vode postaju smetišta u koja se odlažu i vrlo opasne tvari, poput pesticida i teških metala. 

Pogoršanje kakvoće morske vode u nekim dijelovima Hrvatske, kao posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u okoliš, već je dovelo do vidljivih problema, uključujući eutrofikaciju i cvjetanje fitoplanktona na pojedinim lokacijama, kao i manje vidljivo onečišćenje morskog života organskim i anorganskim mikro tvarima. 

Zato su Hrvatske vode u suradnji s Vladom uz zajam
Međunarodne banke za obnovu i razvoj prije tri godine započele veliki projekt zaštite voda na priobalnom području od
onečišćenja. 

U njegovu provedbu će s jedinicama lokalne samouprave uložiti 280 milijuna eura. 

Prva faza traje do 2008., u njoj će biti investirano 80 milijuna eura i obuhvaća područja Opatije, Biograda, Rijeke, Zadra, Lovrana, Matulja, Pakoštana i Svetog Filipa i Jakova. 

Planirano je da se u prvu fazu uključe i Pula, Novigrad, Makarska, Omiš, Opuzen, Koručula, Dugi rat i Rogoznica. 

Do kraja prve faze bit će izgrađeno i rekonstruirano 47 sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda koja će obuhvatiti 480 naselja s 309.000 stanovnika, doznajemo u Hrvatskim vodama. 

Zahvaljujući tom projektu, na većem će se dijelu jadranske obale za sljedećih nekoliko desetljeća riješiti problemi s pročišćavanjem i odvodnjom pa će se poboljšati kakvoća vode i mora koja se koristi za piće, kupanje, lov ribe i uzgoj školjki. 

Više od milijardu ljudi nema pristup vodi

Ove se godine Svjetski dan voda, 22. ožujka obilježava pod geslom »Kako se nositi s nestašicom vode«, što dovoljno govori o stanju svjetskih vodnih zaliha, prvenstveno pitke vode. 

Jer iako čak 71 posto našeg planeta zauzima voda, manje od jedan posto ukupne vode je dobro za piće. Potrošnja vode neprestano raste i nema nikakve sumnje da će upravo voda vrlo brzo postati jedan od najvažnijih resursa ovoga stoljeća, mnogo važnija od nafte. 

Naime, prema podacima UN-a, više od milijardu ljudi nema stalan pristup pitkoj vodi.