Hrvatska peta u Europi po zalihama vode

To potvrđuje da je kakvoća vode u vodoopskrbi uglavnom dobra. 

tri vijesti o kojima se priča Drama u Nepalu Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih Građani na nogama Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca kontrola gradnje Evo kako Ministarstvo planira doskočiti problemu ilegalne gradnje: "Ukoliko se na čestici koja nema građevinsku dozvolu nešto događa..."

Najsigurniju vodu piju oni koji imaju priključak na javne
vodovodne sustave (oko 76 posto stanovništva što znači oko 3,35 milijuna stanovnika) i to one veće, zbog strožeg režima kontrole vode. 

Lošija je situacija u nekim manjim nerijetko nedovoljno kontroliranim sustavima, a posebno u privatnim bunarima. 

U Hrvatskim vodama upozoravaju da je, za razliku od vodoopskrbe, zbrinjavanje otpadnih voda nezadovoljavajuće, pa u nekim priobalnim mjestima onečišćenje mora i podzemnih voda predstavlja ozbiljan problem. 

Onečišćenje voda pogađa neke od glavnih gradskih središta - Rijeku, Zadar i Šibenik. Samo 40 posto kućanstava i 40 posto industrije priključeno je na kanalizacijske sustave, a pročišćava se manje od 12 posto svih prikupljenih otpadnih voda, ističu u Hrvatskim vodama. 

Vode kao smetlišta u koja se odlažu pesticidi i teški metali

Iako priroda posjeduje mehanizme samočišćenja, vode postaju smetišta u koja se odlažu i vrlo opasne tvari, poput pesticida i teških metala. 

Pogoršanje kakvoće morske vode u nekim dijelovima Hrvatske, kao posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u okoliš, već je dovelo do vidljivih problema, uključujući eutrofikaciju i cvjetanje fitoplanktona na pojedinim lokacijama, kao i manje vidljivo onečišćenje morskog života organskim i anorganskim mikro tvarima. 

Zato su Hrvatske vode u suradnji s Vladom uz zajam
Međunarodne banke za obnovu i razvoj prije tri godine započele veliki projekt zaštite voda na priobalnom području od
onečišćenja. 

U njegovu provedbu će s jedinicama lokalne samouprave uložiti 280 milijuna eura. 

Prva faza traje do 2008., u njoj će biti investirano 80 milijuna eura i obuhvaća područja Opatije, Biograda, Rijeke, Zadra, Lovrana, Matulja, Pakoštana i Svetog Filipa i Jakova. 

Planirano je da se u prvu fazu uključe i Pula, Novigrad, Makarska, Omiš, Opuzen, Koručula, Dugi rat i Rogoznica. 

Do kraja prve faze bit će izgrađeno i rekonstruirano 47 sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda koja će obuhvatiti 480 naselja s 309.000 stanovnika, doznajemo u Hrvatskim vodama. 

Zahvaljujući tom projektu, na većem će se dijelu jadranske obale za sljedećih nekoliko desetljeća riješiti problemi s pročišćavanjem i odvodnjom pa će se poboljšati kakvoća vode i mora koja se koristi za piće, kupanje, lov ribe i uzgoj školjki. 

Više od milijardu ljudi nema pristup vodi

Ove se godine Svjetski dan voda, 22. ožujka obilježava pod geslom »Kako se nositi s nestašicom vode«, što dovoljno govori o stanju svjetskih vodnih zaliha, prvenstveno pitke vode. 

Jer iako čak 71 posto našeg planeta zauzima voda, manje od jedan posto ukupne vode je dobro za piće. Potrošnja vode neprestano raste i nema nikakve sumnje da će upravo voda vrlo brzo postati jedan od najvažnijih resursa ovoga stoljeća, mnogo važnija od nafte. 

Naime, prema podacima UN-a, više od milijardu ljudi nema stalan pristup pitkoj vodi.