Andrej Plenković (Foto: Pixsell, Krstina Štedul Fabac)
Andrej Plenković (Foto: Pixsell, Krstina Štedul Fabac)

Hrvatska je u subotu odbacila optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se miješa u unutarnja pitanja te države i optužila ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.


Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling nedavno su ocijenili nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a.

Vezani članci Ilustracija (Foto: Pixsell, Borna Filić) Jak potres zabilježen na granici s Mađarskom, osjetili ga sve do Zagreba Zgrada Europske komisije (Foto: AFP) Hrvatskoj iz Bruxellesa opomene zbog propisa o vodi koji su blaži od standarda EU

U Zagrebu osporavaju Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

"Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak", stoji u priopćenju MVEP-a.

"Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH", dodaje se.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling u pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a Federici Mogherini ocijenili su nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a. Zagreb osporava Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Na Zrinjevcu kažu da je posljednji primjer neravnopravnosti to što je hrvatski član državnog vrha po treći put izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda.

"Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u predsjedništvu BiH, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv", ističe ministarstvo.

U MVEP-u kažu da će iduća prilika za testiranje vladavine prava biti formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, s obzirom na to da je ustavni sud BiH poništio neke odredbe izbornog zakona baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u tome tijelu.

"Zato je sada izuzetno važno da nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku ustavnog suda i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drukčije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Daytonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama", upozorava službeni Zagreb.

U pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a, trojica bivših visokih predstavnika u BiH ustvrdili su da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

"Miješaju izborni zakon s pitanjem izbora članova predsjedništva, a to je ogromna laž s kojom u BiH kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića", rekao je Schwarz-Schilling televiziji N1.

Njemački političar je pojasnio da su se bivši visoki predstavnici na pismo odlučili s ciljem da "zaustave diplomatsku ofenzivu Hrvatske" i optužio hrvatske dužnosnike da "lažu" kada opisuju stanje u susjednoj državi.

Više hrvatskih gradova u BiH je Komšića nakon izbora proglasilo nepoželjnom osobom, ne priznajući legitimitet političaru koji je najavio da će na svojoj dužnosti predstavljati sve građane BiH, a ne samo Hrvate.

Plenković: Hrvatska je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu u Zagrebu da Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH: "Hrvatska politika u u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti. Dok sam ja predsjednik vlade mi je nećemo pustiti"; poručio je. Dodao je da nitko od RH bolje ne poznaje BiH, niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU.

Plenković je istaknuo da RH, koja je potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje "duha i jezika" Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.

"Nikada u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla", poručio je nakon Izbornog sabora mladeži HDZ-a .

Plenković drži da pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH pokazuje kako je "naš angažman i naša akcija bila tako snažna da su osjetili potrebu nešto reći". Smatra i da su oni (bivši visoki predstavnici) svojim odlukama pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu.

Trojica bivših visokih predstavnika u BiH tvrde da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je u priopćenju odbacilo optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja te države i optužilo ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

"Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak", stoji u priopćenju MVEP-a.

"Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH", dodaje se.

Na pitanje kako komentira činjenicu što bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podržava pismo bivših visokih predstavnika u BiH, Plenković je odgovorio da će taj "film gledati kada možda nekada u nekoj dalekoj budućnosti netko drugi bude na vlasti u Hrvatskoj a ne penzioneri koji očito ne razumiju bit kako se zalagati za trenutnu situaciju i okolnosti koje se događaju sa Hrvatima u BiH". (Hina)