Hrvatska i prije ulaska u EU pozvana u 'europski semestar'

Hrvatska će biti pozvana da od početka 2013. godine, šest mjeseci prije ulaska u Uniju, sudjeluje u europskom semestru, jednom od instrumenta EU-a za koordinaciju ekonomskih politika između zemalja članica, doznaje se u utorak iz izvora Europske komisije.

Pročitajte i ovo izašli podaci Više ljudi se osjeća siromašno u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu nego u Hrvatskoj Sve lošija situacija na razini EU Hrvatska se našla na zabrinjavajućoj listi: Rame uz rame Mađarskoj i Poljskoj po napadima na novinare

>> Austrijanci protiv daljnjeg proširenja EU-a nakon Hrvatske

"S obzirom na sadašnju ekonomsku situaciju u Europskoj uniji i Hrvatskoj, Europska komisija je odlučila pozvati Hrvatsku da već od početka sljedeće godine neformalno sudjeluje u europskom semestru, kako bi se što bolje pripremila za koordinaciju ekonomskih politika između zemalja članica", rekao je izvor, dodajući da će se taj poziv nalaziti u zaključcima sveobuhvatnog izvješća o monitoringu, koji će Komisija usvojiti i objaviti u srijedu.

Europski semestar je šestomjesečno razdoblje u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi Europska komisija mogla pravodobno upozoriti zemlje članice na moguće krize.

Europski semestar započinje u siječnju kada Europska komisija objavljuje godišnji pregled gospodarskog rasta, u kojem definira prioritete EU-a u tekućoj godini za poticanje rasta i zapošljavanje. U ožujku čelnici zemalja članica, na podlozi godišnjeg pregleda gospodarskog rasta, donose smjernice za nacionalne politike. U travnju zemlje članice predstavljaju svoje nacionalne programe reformi s prijedlozima mjera za stabilne javne financije i mjera za gospodarski rast.

Komisija zatim ocjenjuje te programe i po potrebi izdaje preporuke pojedinim zemljama članicama, koje onda potvrđuju čelnici EU-a na svom summitu u lipnju. Europski semestar je jedan od niza instrumeneta, koje je uvela Europska unija kako bi spriječila ponavljanje sadašnje teške financijske i gospodarske krize.

Glavna poruka izvješća o monitoringu: Hrvatska je na pravom putu

Izvor iz Komisije je rekao da je glavna poruka sveobuhvatnog izvješća o monitoringu da je Hrvatska "nastavila s ispunjavanjem obveza i da je na pravom putu te da treba ubrzati s ispunjavanjem preostalih zadaća jer posao još nije gotov".

Dodaje da je Hrvatska u deset poglavlja već obavila sve što je trebalo, u 15 poglavlja skoro je gotova s poslom. Što se tiče ostalih poglavlja "potrebno je nastaviti s pojačanim naporima" kako bi se ispunile obveze koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima. Riječ je o poglavljima Poljoprivreda i ruralni razvoj, Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Ribarstvo, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenta te tri najteteža poglavlja za koja se izvješća rade svakih šest mjeseci - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.

Komisija će svoje zadnje izvješće o monitoringu za tri poglavlja objaviti u travnju sljedeće godine. Izvor je izrazio uvjerenost da će Hrvatska ispuniti sve svoje obveze na vrijeme kako bi 1. srpnja sljedeće godine postala punopravna članica EU-a. "Ne mogu zamisliti situaciju da Hrvatska ne ispuni što se od nje očekuje", rekao je.

Pretpristupni monitoring je uveden kako bi se osiguralo da zemlja uđe u EU potpuno spremna, bez potrebe da se nad njom provodi nadzor i nakon što postane članica.

Pet područja na koje se Hrvatska treba koncentrirati

Prema nacrtu sveobuhvatnog izvješća o monitoringu, u koji je Hina imala uvid, Komisija je identificirala pet područja na koje se Hrvatska treba koncentrirati u sljedećih nekoliko mjeseci: pripreme za korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a, restrukturiranje brodogradnje, jačanje vladavine prava nastavkom provedbe hrvatskih obveza na poboljšanju javne uprave i pravosudnog sustava, učinkovito sprječavanje i borba protiv korupcije te upravljanje vanjskim granicama.

Komisija je izdvojila i deset pitanja kojima Hrvatska mora posvetiti "posebnu pozornost u sljedećih nekoliko mjeseci" iz područja koje pokrivaju tri najteža poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.

To su potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. maj i Brodotrogir u cilju dovršenja restrukturiranje brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava Povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.

Prema izvoru iz Komisije, popisu od deset prioriteta bit će dodana i potreba da do kraja ove godine Agencija za plaćanje u poljoprivredi dobije akreditaciju Europske komisije. Agencija isplaćuje poticaje poljoprivrednicima i Europskoj komisiji dostavlja dokaze da se ta sredstva korektno koriste i tek onda se traži isplata sredstava iz europskog proračuna.

Izvor je naznačio mogućnost da se u konačnom tekstu izvješća izostavi dio rečenice koja se nalazi u nacrtu, prema kojem su imenovanja u policiji iz prosinca 2011. godine, što je obavila tadašnja vlada u odlasku, otežala proces depolitizacije policije.

U dijelu izvješća koji govori o odnosima Hrvatske sa susjedima, stajat će da su se odnosi sa Slovenijom nastavili poboljšavati te da je Hrvatska potvrdila spremnost nastaviti pregovore pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) o pitanju Ljubljanske banke. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook