Hrvatska bi 2015. trebala ući u plus. No tu je i druga strana medalje

Hrvatska bi 2015. konačno trebala ući u plus, ali o pravom oporavku teško je govoriti. Hrvatska narodna banka dala je procjenu rasta gospodarstva od 0, 2 posto.

Pročitajte i ovo Provjerili brojne artikle Jesu li cijene u Hrvatskoj zaista više nego u razvijenijim zemljama? Pogledajte veliku analizu HNB-a Procjene EK Hrvatska u skupini zemalja koje bilježe iznadprosječni rast

Koliko je taj rast minimalan, govori podatak da je u 6 godina recesije gospodarstvo potonulo za više od 12 posto. Zemlje Europske unije u sljedećoj godini rast će mnogo više. Hrvatskih 0,2 posto bit će i najmršavije u Uniji...

Hrvatska i šestu godinu u recesiji!

Ovaj plus zapravo ima i drugu stranu medalje.

S obzirom koliko je Hrvatsko gospodarstvo padalo od 2009. ovo je zapravo nula ili nastavak stagnacije. Da, bit ćemo u zelenome, ali to ne znači zapravo ništa.

Kada pogledate tih 0,2 posto gospodarskog rasta i kada se to usporedi sa zadnjih nekoliko godina, bolje reći od 2008. kada je kriza došla - sve razdoblje ova zemlja bila je u minusu. Zadnje tri godine mandata ove Vlade konstantni gospodarski minus. Ove godine također će biti minus od 0,7 posto.

Na čemu središnja banka procjenjuje ovih 0,2 posto?

Dva su zanimljiva detalja o kojima danas u središnjoj banci tvrde da bi mogla biti plus, ali to je zapravo minorni plus. To je osobna potrošnja. Rasla bi za 0,3 posto, prvi put nakon 2008. godine. Osnovni razlog rasta osnovne potrošnje, u središnjoj banci smatraju, je mini porezna reforma kojom će gotovo milijun radnika imati veću plaću sljedeće godine. Ta potrošnja bila bi veća da dio građana neće praktički s većim plaćama zatvarati stare dugove i račune, ali i zbog gradova koji su povećali komunalije.

Isto tako, prvi puta nakon 2008. u središnjoj banci bilježe rast investicija od 0,3 posto, no veći rast investicija značio bi tek veliko smanjivanje broja nezaposlenih. To ćemo morati čekati još nekoliko godina.

Izvoz će također rasti, a daleko od ovogodišnjih statističkih 10 ili 15 posto. Izvoz će biti na nekim realnijim osnovama ili duplo manji.

I ono što je također važno - inflacija u sljedećoj godini, to je za građane važno, trebala bi biti 0,2 posto.

0,2 - to je kao da smo u 2005. godini!

U 4 godine Milanovićeva Vlada u svemu je pala, čak i u vlastitim procjenama gospodarskog rasta: dok su svi predviđali pad gospodarstva, oni su očekivali rast. Kako je to u 2015.?

Nema godine u kojoj se zapravo nije širio optimizam u Banskim dvorima. Ove godine kada usporedimo glavne institucije, i ekonomske i financijske - Europska komisija rast 0,2 post, MMF rast 0,5 post, Europska banka za obnovu i razvoj 0,5 posto, HNB 0,2 posto, Vlada 0,5 posto - gotovo su identične procjene. To je s jedne strane dobro.

Činjenica je da Banski dvori nisu pogodili tri godine, moramo zadržati rezervu hoće li pogoditi četvrtu godinu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook