Od 16 otvorenih poglavlja, dva su - Obrazovanje i kultura i Znanost i istraživanje privremeno zatvorena. Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, ali se pregovori vode u njih 33 budući da se o poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne pregovora.
Pročitajte i ovo
Iako se ove godine očekivalo više otvorenih poglavlja to se nije dogodilo u prvom redu zbog sporosti u tijelima Europske unije, zbog kašnjenja u izradi zajedničkih pregovaračkih pozicija EU-a i u verifikaciji mjerila za otvaranje pregovora. Primjerice, za Prometnu politiku Hrvatska je predala svoje pregovaračko stajalište još 8. lipnja, za Energetiku 11. srpnja, a za Slobodu kretanja radnika 20. srpnja, a u tijelima EU-a još nisu dogovorena pregovaračka stajališta u tim poglavljima bez čega se pregovori ne mogu otvoriti.
Sam broj otvorenih poglavlja ne pokazuje u punom svjetlu do sada odrađeni posao, jer su pripreme za otvaranje preostalih poglavlja daleko odmakle. Hrvatska je za četiri poglavlja ispunila i predala benchmarke, mjerila za otvaranje, i sada su na verifikaciji u Europskoj komisiji, a u još dva poglavlja posao je pri samom kraju. Hrvatska je do sada dobila mjerila za otvaranje u 10 poglavlja, a imat će ih u još jednom - Pravosuđe i temeljna prava, koje Vijeće EU-a još treba potvrditi. Ispunjavanje mjerila za otvaranje preostalih šest poglavlja za sada je u različitim fazama dovršenosti, a očekuje se da će svi biti ispunjeni u prvoj polovici sljedeće godine.
Kada je riječ o mjerilima za zatvaranje do sada otvorenih poglavlja u njih pet posao je gotovo dovršen. Uz dosad određeni posao i nastavak napora s hrvatske strane stvorit će se pretpostavke da se u idućoj godini otvore sva preostala poglavlja i dobar dio njih zatvori.
Hrvatska je mogla otvoriti pregovore i u poglavlju ribarstva, za koje je Komisija predložila otvaranje još krajem 2006. ali je ono zapelo u Vijeću EU-a zbog protivljenja Slovenije. Otvaranjem pregovora u tom poglavlju možda se mogao riješiti problem Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), koji bi, ne nađe li se kompromis, mogao usporiti i otežati pristupni proces.
Pregovarački proces započet 4. listopada 2005. do sada se zapravo osjećao samo u državnoj upravi, koja je, primjerice, izradila preko 26.000 stranica raznih dokumenata, a u sljedećoj godini on bi se trebao početi osjećati i u svakodnevnom životu.
Hrvatska će morati početi s restrukturiranjem velikih gubitaša, posebice u brodogradnji i čeličnom sektoru, koji se dobrim dijelom održavaju na životu zahvaljujući državnim subvencijama. Europska unija ne traži da se odmah prekine s državnim potporama takvim poduzećima, ali traži održiv program restrukturiranja s redoslijedom poteza, koji bi ta poduzeća trebao izvući iz poteškoća kako bi mogla poslovati na tržišnim osnovama.
Hrvatsku čeka golemi posao kako bi pripremila svoje gospodarstvo za sudjelovanje u jedinstvenom tržištu Europske unije. Europska komisija smatra da Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo koje bi se u srednjoročnom razdoblju moglo nositi s konkurentskim pritiskom na unutarnjem europskom tržištu, pod uvjetom da odlučno provede sveobuhvatni reformski program kako bi se smanjile strukturalne slabosti.
Hrvatska će u sklopu pristupnog procesa morati napraviti velike pomake u borbi protiv korupcije, reformi neefikasnog pravosudnog sustava i javne uprave.
Pristupni proces sljedeće godine vodit će se s europske strane pod slovenskom i francuskom palicom. Slovenija, koja predsjeda u prvoj polovici sljedeće godine, zapisala je u programu svoga predsjedništva da će brzina pregovora s Hrvatskom i Turskom ovisiti o njihovu ispunjavanju traženih kriterija.
Posebice dobre najave u posljednje vrijeme stižu od Francuske, koja se smatra jednom od najrezerviranijih zemalja u pogledu daljnjeg širenja Unije.
Za vrijeme prošlotjednog posjeta predsjednika Mesića Parizu, gdje se sastao s predsjednikom Sarkozyem, šef francuske diplomacije Bernard Kouchner je izjavio da s "francuske strane puše još snažniji vjetar za priključenje Hrvatske Europskoj uniji".
Početkom ovoga mjeseca, francuski ministar za europske poslove Jean-Pierre Jouyet izjavio je u Bruxellesu kako očekuje da će pristupni proces Hrvatske Europskoj uniji ući u završnu fazu u drugoj polovici sljedeće godine, tijekom francuskog predsjedništva.
-
''Divno vas je vidjeti skupa''Pogledajte blagdanske prizore Severine s majkom i sinom, zabilježeni su posebni trenuci
-
planiraju vojnu zaštituMinistar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
-
objavila je fotke!Maja i Bloom za Uskrs uživaju na destinaciji koja uvijek privlači pažnju, evo gdje su otputovali
