Hrvati u Srbiji nisu uspjeli ostvariti poseban birački popis

Hrvatsko nacionalno vijeće je zastupničko tijelo odnosno krovno tijelo kulturne autonomije Hrvata u Srbiji, koje odlučuje o svim pitanjima važnim za očuvanje njihova nacionalnog identiteta. Riječ je o autonomnom tijelu koje država priznaje i financira. Od potrebnih 28.000 zahtjeva za upis prikupljena je samo polovica, što u aktualnom vodstvu zajednice tumače još uvijek prisutnim strahom Hrvata u Srbiji od javnog očitovanja svoje pripadnosti.

Pročitajte i ovo Zabili se u kamion Križevci zavijeni u crno: U teškoj nesreći kod Udina poginuli otac i sin iz Križevaca Tragedija u BiH Pronađeno tijelo Čakovčanina koji se utopio s djevojkom u Ramskom jezeru: Bilo je na dubini od 19 metara

'Moramo imati u vidu da hrvatsku zajednicu opterećuje bliska prošlost. Malo je tomu pridonio i sam naziv 'poseban popis', na što smo imali najviše primjedbi naših ljudi. Taj naziv kao da aludira na ono što se događalo u Srijemu devedesetih godina, kada su također vođeni posebni popisi Hrvata, određenih za progon. Sada je veoma teško objasniti srijemskim Hrvatima da ovo nema veze s onim što je nekada bilo', izjavio je za 'Dnevnik' predsjednik aktualnog saziva HNV-a Branko Horvat. O tome je za Radio televiziju Vojvodine svjedočio i popisivač koji obišao preko 200 hrvatskih obitelji u Subotici, ali je uspio prikupiti samo 100 potpisanih zahtjeva.

'Ljudi su govorili 'jesmo Hrvati, ali ne želimo se upisati, ne bismo se u to petljali'. Neki su govorili da ne žele to učiniti kako im unuci ne bi imali neugodnosti, itd. Neki su me i vrijeđali', ispričao je popisivač. U vodstvu zajednice kažu i da je jedan od razloga neuspjeha to što se nije moglo 'doći' do Hrvata u velikim gradovima, prije svih u Novom Sadu i Beogradu. 'Ta dva grada su nas vjerojatno i progutala. U njima nismo organizirani, ljudi su raštrkani na velikom urbanom teritoriju i nije bilo moguće pozvati ih drukčije nego preko medija, što se ispostavilo kao nedovoljno djelotvorno', rekao je predsjednik HNV-a.

Branko Horvat kaže da će bez obzira na situaciju na terenu aktualno nacionalno vijeće Hrvata na sebe preuzeti dio odgovornosti za ovaj neuspjeh. Uz hrvatsku manjinu, poseban birački popis nisu uspjeli sastaviti slovenska i makedonska manjina. Za razliku od njih biračke popise uspjele su formirati mađarska, slovačka, njemačka, rumunjska, bošnjačka i rusinska manjina, pa čak i zajednica Bunjevaca koja negira hrvatsku pripadnost. Ove će zajednice svoje predstavnike u nacionalna vijeća birati na neposrednim izborima najvjerojatnije koncem svibnja ili početkom lipnja.

Elektorski sustav izbora

S druge strane, hrvatska manjina mora se početi pripremati za izbore za Hrvatsko nacionalno vijeće koji će se odvijati po elektorskom sustavu. Drugim riječima, članove za Nacionalno vijeće birat će elektori odnosno delegati koji za svoje izborno pravo mogu steći ako skupe 100 sudski ovjerenih potpisa potpore. Tako izabrani elektori sastaju se na elektorskoj skupštini koja onda bira članove Hrvatskog nacionalnog vijeća. Hrvatska manjina u Srbiji ima i svoje političke predstavnike koji pripadaju Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini, političkoj stranci hrvatske manjine u Srbiji. Oni su, zahvaljujući koalicijskoj suradnji s Demokratskom strankom Borisa Tadića, zastupljeni u Skupštini Srbije i Vojvodine. (Hina)