Hrvati su za kredite dužni više od 134 milijarde kuna. No krediti se sve manje uzimaju, a pogotovo stambeni i namjenski. Umjesto njih, sve češći su gotovinski. 'Oni su manjih iznosa i kratkoročniji pa se usudite zadužiti za nabavku pokućstva, ali baš da se zadužite za 20 godina po prilično rizičnim uvjetima, to se sada u Hrvatskoj ne događa', kaže profesor Luka Brkić.
Pročitajte i ovo
Ali koliko su Hrvati dužni za kredite - podjednako imaju i ušteđeno. Jer iznos oročene štednje veći je od 138 milijardi kuna. U rukama je 742.728 građana. Odnosno svatko od njih u prosjeku ima 56.756 ušteđenih kuna.
Milijune kuna ima tek manji broj onih koji štede. U najnovijem izvješću HNB-a o financijskoj stabilnosti u zemlji stoji kako 94 posto svih depozita čuva petina građana. 'milijune kuna ima tek manji broj onih koji štede. U najnovijem izvješću HNB-a o financijskoj stabilnosti u zemlji stoji kako 94 posto svih depozita čuva petina građana', objašnjava profesor Brkić.
No sindikalist Sever upozorava kako su rijetki građani koji štede jer imaju višak novca. 'Radi se o društvenoj krizi straha od potrošnje straha od sutrašnjice , jer veliki dio građana ne štedi jer previše ima pa su dio toga odvojili u štednji nego jednostavno čuva za sutra', kaže Sever.
Jer mnogi od njih - strahuju od financijske budućnosti.
