Hrvatska je jesenas protiv Hernadija raspisala europski uhidbeni nalog i Interpolovu tjeralicu zbog sumnje da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.
Ustavni je sud ustavnu tužbu Zsolta Hernadija zaprimio 10. siječnja, no njen sadržaj nisu željeli otkriti. Kazali su i da tužba čelnika MOL-a ide u tzv. redovnu proceduru te da je teško nagađati kada bi se ona mogla naći pred sucem koji će je rješavati.
Mađarski mediji javljaju da se Hernadi žalio na kršenje svojih ljudskih prava, jer je niži sud zaključio da nalog za uhićenjem može pobijati tek kada bude u pritvoru.
Na zahtjev Uskoka zagrebački Županijski sud Hernadiju je istražni zatvor odredio krajem rujna 2013. Žalbu na tu odluku zagrebačkom je sudu u Hernadijevo ime početkom listopada podnijela odvjetnica Laura Valković koja mu je dodijeljena po službenoj dužnosti. No, sud je zaključio da će njezinu žalbu razmotriti tek kada nastupe posljedice odluke o pritvaranju Hernadija, odnosno kada on eventualno bude uhićen i izručen Hrvatskoj.
Uskok je zatražio istražni zatvor protiv Hernadija nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa. Mađari su isticali i da su proveli te obustavili istragu u tom slučaju, zaključivši kako čelnik Mola nema veze s navodnim nezakonitostima.
Podnesena tužba protiv Zsolta Hernadija!
Istraga protiv Hernadija prekinuta je u prosincu 2012. i ponovno pokrenuta nakon ulaska u EU. Uskok je tada objavio da nastavlja istragu jer su ulaskom u Uniju "stvorene nove pretpostavke za osiguranje nazočnosti osumnjičenika tijekom istražnog postupka".
Mol je zauzeo stav da je raspisivanjem tjeralice i EUN-a Hrvatska prekršila zakone Europske unije, a Hrvatska je prošlog tjedna protiv Mola podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi.
U njoj traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete nastalu kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme Sanaderova mandata. Zbog optužbe da je za deset milijuna eura mita prepustio upravljačka prava u Ini Sanader je krajem studenoga 2012. nepravomoćno osuđen na deset godina zatvora. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
