Za zelenu Hrvatsku: Ulaganja zbog kojih uspješno pratimo Europski zeleni plan, u pogon uskoro idu još dvije sunčane elektrane

Kada snagu akumuliramo iz neiscrpnih resursa poput vode, vjetra ili sunca, govorimo o obnovljivim izvorima energije. Za razliku od neobnovljivih izvora kao što su fosilna i nuklearna goriva, obnovljivi izvori energije čišći su i zdraviji za okoliš, ali i za čovjeka.

Njih propagira i Europska komisija u svom desetogodišnjem okviru klimatske i energetske politike. Ciljevi su smanjenje emisija stakleničkih plinova, rješavanje pitanja visoke cijene energije te modernizacija energetske infrastrukture.

Upravo to posljednje ogleda se kroz konkurentnu, povoljnu i sigurnu energiju, ali i politiku te nastojanja naše najveće nacionalne elektroenergetske tvrtke. Prateći trendove, ali i potrebe tržišta Hrvatska elektroprivreda ide ukorak s vremenom i do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora energije s 35 na više od 50 posto. Taj cilj namjerava postići povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije.

Da im je važna održivost i da su u zelenoj tranziciji, najprije dokazuju svojim primjerom jer su do danas na vlastitim zgradama postavili više od 60 sunčanih elektrana za pokrivanje vlastite potrošnje električne energije, čija ukupna snaga premašuje 2 MW.

Investicijski ciklus u sunčane elektrane HEP je pokrenuo početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. U rujnu prošle godine u rad je puštena Sunčana elektrana Vis, priključne snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima, a u pokusnom radu su elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri, obje uskoro kreću u pogon. 

Pred završetkom izgradnje su elektrane kod Stankovaca i Obrovca, koja će s priključnom snagom od 7,35 MW biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, a sredinom ove godine proradit će i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore, snage 2,1 MW. U izgradnji je i sunčana elektrana Cres kod Orleca snage 6,5 MW. Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna.

U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije. Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti oko 520 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW, vrijednu 500 milijuna kuna. Vjetroelektrana Korlat je u probnom radu, proizvodi električnu energiju te je u očekivanju uporabne dozvole.

HEP će u suradnji s 11 općina i gradova izgraditi 120 MW sunčanih elektrana

Neovisno o navedenim područjima, HEP će u suradnji s 11 općina i gradova izgraditi još dodanih 120 MW sunčanih elektrana. Suradnja je ostvarena na temelju javnog poziva zainteresiranim partnerima i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Europskog zelenog plana. U tijeku je i novi javni poziv pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije.

Svi uloženi napori idu u smjeru vlastitoga razvoja, ali i provedbe Europskog zelenog plana.

Europska komisija pokrenula je realizaciju Zelenog plana s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. Velik je to izazov, ali i prilika. U tom kontekstu HEP grupa, kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom i klimatski neutralnom gospodarstvu.

Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom HEP po najvišim profesionalnim standardima.