"U nedostatku pravih mjera ekonomske politike Vlada gomila nove administrativne mjere i institucije, čime želi popraviti brojke masovnim stečajevima i brisanjem dugovanja. Svim dosadašnjim Vladinim potezima poduzetnike i cijelo gospodarstvo gura se u sve težu poziciju", poručio je Đuro Popijač u ime HDZ-a.
Predloženi zakon, ocijenio je, neće dati odgovor na ključno pitanje zašto se ne plaćaju obveze i raste nelikvidnost, nije usuglašen sa socijalnim partnerima i strukom, u njegovu izradu nije bio uključen gospodarski sektor, a ne prati ga ni procjena učinaka koji se očekuju od njegove provedbe.
Popijač je zakonu zamjerio i prekratak rok od 30 dana za kašnjenje plaćanja radnicima nakon kojega bi se poslodavac smatrao nelikvidnim, a nezadovoljan je i rješenjem po kojemu se samo ovršna isprava smatra sredstvom osiguranja naplate.
Kratkoročno punjenje blagajne
Vladu je prozvao da tim zakonom samo kratkoročno kani napuniti državnu blagajnu, bez obzira na antipoduzetničku klimu i pravnu nesigurnost kao posljedice zakonskih mjera. Draženko Pandek kazao je kako SDP podupire zakon jer se njime učinkovitije i djelotvornije regulira pravni okvir kojim se želi riješiti problem nagomilane nelikvidnosti.
Iznio je podatke po kojima je lani bilo više od 70 tisuća pravnih osoba s blokiranim računima, a čak više od 55 tisuća poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, nelikvidnost je dosegla rekordan iznos od 5,3 milijardi eura, a svaki dan gotovo 50 poduzetnika je ulazilo u blokadu.
Činjenicu da je spomenute brojke pratilo vrlo malo stečajnih postupaka smatra potvrdom nužnosti donošenja zakona.
"To pokazuje da ne funkcionira sustav stečajnih mjera propisanih stečajnim zakonom čime su se stvorili uvjeti da se 'infekcija' nesolventnosti i dalje širi do ovih rekordnih brojki", upozorio je Pandek.
Natalija Martinčević (HNS) predloženi zakon smatra dobrodošlom ravnotežom između potrebe rješavanja financijskih poteškoća dužnika i namirenja vjerovnika, kao i potrebe da se stečajni postupak ubrza.
Uvođenje roka za plaćanje
Posebno pozdravlja propisivanje temeljnih obveza upravnih i nadzornih odbora u poduzećima kako bi se održalo stanje likvidnosti i solventnosti tvrtke, a iznimno važnim smatra i uvođenje osnovnog roka za plaćanje među poduzetnicima od 60 dana, te između poduzetnika i javnih tvrtki od 30 dana.
"Nelikvidnost, neplaćanje, apsolutna pravna nesigurnost poslovnih subjekata, elementi su koji su itekako produbili i produljili ovu krizu, a ovim zakonom konačno počinjemo aktivno rješavati te probleme", poručila je HNS-ova zastupnica.
Zakon su podržali i Hrvatski laburisti, u ime kojih je Nikola Vuljanić rekao kako zakon, iako ga do drugog čitanja treba popraviti, brani one koji su dužni i koje država mora zaštititi.
Vjeruje kako će s donošenjem zakona prestati dosadašnja praksa po kojoj je stečaj značio i likvidaciju tvrtke. "Nitko nije morao otići u likvidaciju, u stečaj, ako je uspio vjerovnike uvjeriti da preuzmu njegovo poduzeće, dakle da se dugovi pretvore u vlasničke udjele", poručio je Vuljanić.
Zoran Vinković (HDSSB) od zakona očekuje da će spriječiti dugotrajne stečajne postupke, ali i povećati gospodarsku aktivnost.
Zauzeo se da taj zakon bude čvrsto povezan s Općim stečajnim zakonom te Zakonom o upravljanju državnom imovinom, te da se što prije donese zakon o radničkom dioničarstvu i strategija privatizacije. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
