"Ustavni sud BiH izbrisao je dio izbornog zakona, a zna se tko je ovlašten donositi, odnosno mijenjati i nadopunjavati taj zakon: Parlamentarna skupština BiH. S te je strane pravo Središnjeg izbornog povjerenstva da podzakonskim aktom riješi pitanje izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH upitno", rekao je Predrag Kožul u izjavi za portal Hrvatski Medijski Servis iz Mostara.
Pročitajte i ovo
Rekao je kako je to službeno stajalište HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, te da očekuje uključivanje međunarodne zajednice u rješavanje ovoga problema."Oko ovoga pitanja zasigurno ćemo imati i utjecaj međunarodne zajednice te ćemo vidjeti kako će cijela stvar završiti, ne bih ništa prejudicirao jer su radnje oko ove tematike još uvijek u tijeku", dodao je Kožul.
SIP BiH je u srijedu započeo raspravu oko toga trebaju li se uključiti u donošenje posebnog propisa kako bi se izabrali izaslanici za gornji, nacionalni dom naroda nakon što je Ustavni sud izbrisao odredbe Izbornog zakona koje reguliraju taj izbor.
SIP BiH je u srijedu izrazio spremnost donijeti podzakonski akt o načinu izbora izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Članovi SIP-a se nisu uspjeli dogovoriti hoće li se pri raspodjeli mandata koristiti popis stanovništva iz 1991. ili 2013. Za prvu opciju izričito su bili bošnjački članovi Suad Arnautović i Ahmed Šantić, dok su za primjenu popisa pučanstva iz 2013. bili predstavnica manjina Irena Hadžiabdić, Hrvati Vlado Rogić i Stjepan Mikić te Srbin Novak Božičković.
Kožul je također podržao, u slučaju da SIP ipak na kraju bude donosio odluku, da se primijeni popis iz 2013. budući da odražava realno stanje u županijama i onemogućava manipulaciju s izborom izaslanika iz pojedinog naroda.
"Naš stav je da je popis iz 2013. mjerodavan za pitanje popune Doma naroda Federacije BiH, a to je druga tema u odnosu na sam izborni zakon", rekao je Kožul.
Ustavni sud BiH osporio je odredbe izbornog zakona BiH na temelju apelacije Bože Ljubića koji je za izračun oko nerazmjernosti vrijednosti mandata nacionalnih izaslanika uzeo u obzir popis 2013.
Hrvatske stranke uz to se protive da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak jer se na taj način omogućava da primjerice Bosansko-podrinjska županija bira jednoga izaslanika u klub Hrvata iako tamo žive tek 23 Hrvata, jednako kao i Posavska županija jednoga iako u njoj živi 36.000 Hrvata. U Ljubićevoj apelaciji upozoreno je kako se radi o razlici u vrijednosti glasa od 1400 puta.
Bošnjačke pak stranke smatraju da se mora primijeniti popis 1991. jer se tako definira u Ustavu Federacije BiH. Zaprijetile su da će blokirati uspostavu vlasti u slučaju da se bude inzistiralo na primjeni popisa iz 2013. godine. (Hina)
