Osim skupocjenog bojenja tunela, prema troškovnicima u čijem smo posjedu HAC je po 15 puta većoj cijeni kupovao i sigurnosne stupove. Basnoslovne svote od 400 milijuna kuna potrošene su proteklih godina i na arheologiju. S tim poslovima kao i povećanjem cijene iskapanja na trasama budućih autocesta povezuje se i supruga odbjeglog premijera Mirjana Sanader, profesorica odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta. Božo Biškupić, ministar kulture to je demantirao.
'Imam dovoljno iskustva. Ovo mi je treći mandat i nije mi bio potreban nikakav turtor. Mi se ništa ne bojimo kažem sve je bilo javno objavljeno, svaki natječaj je bio javno objavljen u narodnim novinama ništa ovdje nije učinjeno što bi štetilo bilo kome', rekao je Biškupić. 'Tražio sam od Nadzornog odbora da mi podnese izvješće. Izvješće može biti dobro može biti ovakvo, može biti onakvo i to je moj posao. Dalje od toga ja se ne upuštam', rekao je Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture.
>> Traži se izvještaj o arheološkim radovima?
Biškupić je na konferenciji za novinare istaknuo kako je samo riječ o ispunjavaju zakonskih obveza, na kojima se temelje svi istraživački radovi, a kojima je cilj očuvati baštinu koja je ostala nakon ratnih devastacija i višestoljetne nebrige. Od 2004. do danas Ministarstvo je s HAC-om sklopilo ugovore na ukupno 401.2 milijuna kuna, od čega je dosad realizirano 294.3 milijuna kuna, rekao je.
Biškupić je rekao da se ne boji istrage i da je dobro da je ministar prometa Božidar Kalmeta od HAC-a zatražio izvješće o tim arheološkim radovima. Svaki natječaj bio je javno objavljen, nije napravljeno ništa što bi štetilo bilo kome, istaknuo je. Rekao je i da Mirjana Sanader nije vodila niti jedno istraživanje, već je sudjelovala na jednom lokalitetu u Dalmaciji kao dio ekipe. Demantirao je da je Ministarstvo kulture financiralo prijevode njezinih knjiga sa 600 tisuća kuna te istaknuo da mu, kao ministru s trećim mandatom, nije trebao tutor.
Po njegovim riječima, za svako arheološko istraživanje koje se javlja pojedinačno, pa tako i za Gardun kod Trilja, s kojim su mediji povezivali Mirjanu Sanader, odlučuje vijeće za kulturna dobra, a projekt se financira putem natječaja. Ravnatelj Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu Jasen Mesić je rekao da je taj lokalitet za ovu godinu dobio 150 tisuća kuna te da nije sporno što radovi na njemu traju dugo, s obzirom da arheološka istraživanja mogu trajati i više desetaka godina.
Biškupić drži da su istraživanja nužna kako se ne bi ponovile pogreške poput one kada se zabetonirala Salona ili kada su se arheološki nalazi gurali u more i devastirali. U iskapanjima se pronašlo puno vrijedne građe, dio toga već je u stalnom postavu, sve je sustavno publicirano u Hrvatskim arheološkim godišnjacima, a izgradnja autoceste nikada zbog arheologa nije kasnila, naglasio je. Tvrdnje da su troškovi za arheološka istraživanja u velikoj mjeri porasla objasnio je time da se izgradnja cesta odvijala na puno većoj gustoći lokaliteta nego ranije, primjerice u Slavoniji. Mesić je rekao da europske zemlje odavno provode slična arheološka istraživanja, navevši primjer Slovenije gdje je za manji broj lokaliteta potrošeno više od 30 milijuna eura te londonske zračne luke Heathrow, gdje se čak morala zaustaviti izgradnja jednog terminala zbog arheoloških radova. (Hina)
