Za jedne je to renesansa, a drugima razlog za brigu: Hrvatska ima rekordne cijene nekretnina, no ako dođe do krize...

Na prevelik rast cijena kvadrata, koji bi nam u slučaju krize mogao ponovno stvariti velike probleme, upozorio je i guverner Hrvatske narodne banke. Tržište nekretninama proživljava pravu renesansu.

Pročitajte i ovo Nije na obali Visoku cijenu mnogi su spremni platiti: "Od grada u koji nitko nije htio otići, napravili su grad u koji svatko želi" Najgore u Danskoj Hrvatska na vrhu EU po poskupljenju stambenih nekretnina

"Cjelokupna pozitivna ekonomska situacija utječe. Niske kamatne stope na štednju, a isto tako i niske stope na kredite građana. Turizam koji je utjecao na to da se puno stanova kupuje da bi se iznajmljivao", kaže Boro Vujović.

Oporavak tržišta lijepa je vijest, no guvernera je ozbiljno zabrinuo veliki skok cijena. Najnoviji podaci upozoravaju na oprez. Iako agregatna razina cijena još nije dostigla svoj pretkrizni vrhunac, njihova dinamika postaje zabrinjavajuća.

O napuhavanju cijena, tvrdi struka - nema ni govora.

"Ne možemo govoriti o nekim napuhanim cijenama, možemo pričati o rastu od cca 5 do 10 posto godišnje i tržištu koje evo u ovom trenutku funkcionira", rekao je Branko Papeš, vlasnik agencije za prodaju nekretnina.

Rast cijena novogradnji, dodaju, nije bez razloga. Skuplji su tereni, građevinski mateijal, a najveći je problem nedostatak radne snage u sektoru građevinarstva. Radnike koji još nisu otišli u inozemstvo sada zlatom plaćaju.

"Ono što znam da u jednom slučaju čovjek koji radi na kranu na dizalici ima neto plaću 15.000 kuna", kaže Vujović.

Na rast cijena starih stanova utjecale su pak subvencije države. Da su stanovi preskupi misle i građani.

Dok stari stanovi privlače nižom cijenom, novi skuplje kvadrate opravdavaju dodatnom opremom i kvalitetnijom gradnjom. Grijači na prilazma garaži, lift koji ulazi u stan, dodatna zvučna i toplinska izolacija. I jedni i drugi lakše no prije pronalaze svoje kupce i iako sve izgleda idilično, no HNB upozorava.

"Glavni rizici za hrvatsku ekonomiju i financijsku stabilnost proizlaze iz kretanja na međunarodnim tržištima, te mogućnosti da se europska ili globalna kriza, sa svim svojim negativnim posljedicama prelije na Hrvatsku", kažu iz HNB-a.

Skupi kvadrati financirani kreditima u tom bi slučaju, kažu, iz HNB-a mogli poremetiti i financijsko i nekretninsko tržište. Iz sektora prometa nekretninama pak uvjeravaju kako se scenarij iz 2009. godine ne može ponoviti.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr