Državna blagajna, među ostalim i zbog lošijih turističkih rezultata, sporo se puni. Od početka krize ključnu ulogu igrala je, ali će i dalje igrati Hrvatska narodna banka.

Galerija


Kakve su procjene hrvatskog gospodarstva i što će građanima donijeti ova godina, za Dnevnik Nove TV kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Vezani članci Hrvatska narodna banka (Foto: Dnevnik.hr) Vujčiću danas zadnji radni dan, HNB ostaje bez guvernera Boris Vujčić (Foto: Dnevnik.hr) Guverner Vujčić: "Hrvatska ne stoji dobro na bilo kojoj listi usporedbe sa sličnim zemljama"

O procjeni pada BDP-a od 15 posto u drugom kvartalu kazao je da ga to nije iznenadilo.

"To je više-manje u skladu s onim što se događa u Europskoj uniji gdje je prosječan pad BDP-a bio 14 posto", rekao je Vujčić. "Ono što je malo više palo od očekivanja je osobna potrošnja", dodao je.

Posljedica stanja na tržištu rada

"Osobna potrošnja je prvenstveno posljedica stanja na tržištu rada, odnosno toga koliko su ljudi sigurni u svoje zaposlenje i dohodak i onoga što gledaju da će se dogoditi idući kvartal ili do kraja godine. To su očekivanja potrošača. Ako su očekivanja potrošača dobra, onda će biti i osobna potrošnja. Ako ne - onda se ljudi 'stisnu', ne troše, štede, to je prirodno ponašanje", objasnio je Vujčić.

O tome što nas očekuje u slučaju drugog vala koronavirusa, smatra da ne treba plašiti ljude.

"Treba biti realan i kazati da je najlošije iza nas u smislu drugog kvartala kad smo imali lockdown, kad je sve stalo. I u trećem kvartalu ćemo imati kroz turizam posljedicu na smanjenje BDP-a u odnosu na prošlu godinu, ali se obnovila gospodarska aktivnost, sve radi", objasnio je Vujčić.

Kaže da se ne vidi rast nezaposlenosti na razinama u doba krize 2009., 2010. i 2011. godine. "Ne treba previše strašiti ljude", poručio je Vujčić.

O kreditima i kreditiranju

Na pitanje što je s kreditima budući da ih banke ne daju tvrtkama koje su tražile moratorij kaže da banke rade svoj posao i daju kredite onima za koje vjeruju da će im kredit vratiti, dok HNB omogućava da uvjeti kreditiranja na tržištu budu zadovoljavajuće dobri.

"U ovom trenutku kamatne stope su na povijesno najnižim razinama. Ako gledate kredite poduzećima, oni su kratkoročni kunski krediti s tri posto kamata", rekao je Vujčić.

"Banke ocjenjuju kreditnu sposobnost onoga kome daju kredit. Ako vjeruju da će ga moći vratiti - dat će mu ga, ako procijene da neće moći vratiti, neće mu dati kredit", istaknuo je Vujčić.

"Krediti i poslovanje se uvijek mogu i reprogamirati. Ono što se događalo i tijekom prošle krize, kroz različite mehanizme su uvijek dovodili do nekakvog restrukturiranja onih koji ne mogu preživjeli", objasnio je.

Navodi da se povećao broj tvrtki koje više ne mogu dobiti kredit

"Ovakva kriza povećava broj tvrtki koje imaju problem s kreditnom sposobnošću zbog toga što im je pogođeno djelovanje ovako velikom krizom kakvu imamo", navodi Vujčić.

Iznos tvrtki u moratoriju, koji je do sada bio četrdesetak milijardi, povećao se, kazao je.

"S krajem srpnja došli smo na razinu od više od 57 milijardi kuna zatraženih moratorija. Od njih je odobreno 80 posto, 13 posto je odbijeno, a ostatak je u postupku", rekao je. Navodi i da je 75 posto od onih koji su tražili moratorij - građani.

O tečaju kune

Za tečaj kune kaže da možemo biti - opušteni.

"Imali smo pritisak u trećem i četvrtom mjesecu kad smo jako puno intervenirali. 2,8 milijarde eura smo napravili intervencija. Tada su rezerve pale na 15,7 milijardi, sada smo ih opet povećali na 18 milijardi. Uz to, banke imaju šest milijardi još dodatnih rezervi", naveo je Vujčić i dodao da su tu još i dodatne dvije milijarde povezane uz središnju europsku banku.

Navodi da za tečaj kune nema straha do uvođenja eura.

Državi trenutno ne treba pomoć

Vujčić ističe da je u ovom trenutku država sama isfinancirala svoje potrebe do kraja godine.

"Nema takve potrebe do kraja godine. Mislim da je jako dobro - otkupljujući 18 milijardi kuna državnih obveznica, kreirajući 20 milijardi dodatne likvidnosti, omogućili smo da država to napravi. A država je svojim zaduživanjem u inozemstvu nama omogućila da ponovno povećamo međunarodnu pričuvu. Praktički smo ovu godinu makroekonomski zatvorili na taj način", objasnio je Vujčić.

Za procjenu udjela turizma smatra da će biti između 30 i 50 posto. "Imali smo procjenu 30 posto i optimističnu procjenu od 50 posto. Bit ćemo negdje između toga", kazao je Vujčić i rekao da je pitanje ovisnosti našeg gospodarstva o turizmu pitanje strukturne reforme.

"Imamo javnu upravu, mirovinski i dalje - zdravstveni sustav, to su sve stvari koje još moramo rješavati", naveo je Vujčić.

Za ulazak u sustav eura kaže vjeruje kako bi ga mogli dobiti 2023., najkasnije 2024. godine.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr