Prijedlog Vlade da se jamstva za brodogradilišta prebace u javni dug podržao je i Sabor.
Pročitajte i ovo
>> Kosor: Vjerujem u projekt preustroja brodogradilišta
Gubici brodogradilišta u programu restrukturiranja tako padaju na teret poreznih obveznika jer je teško povjerovati da bi netko od novih vlasnika preuzeo te obveze na sebe. Vlada ovaj potez smatra bitnim za održivost brodogradnje u Hrvatskoj, no mišljenje javnosti je podijeljeno.
Umirovljenici već imaju svoju računicu. Mirovine su u idućih 5 godina mogle rasti 2 posto na godinu, ili je bilo dovoljno za sve doprinose 10.000 radnika s iznadprosječnom plaćom od 10.000 kuna u idućih 10 godina. Tada bi Vlada znala u što je novac utrošen. Ovako ne zna, smatra Silvano Hrelja.
'Ja razumijem da ona to neće pitati jer su ljudi, stranački ljudi u većini upravnih, odnosno nadzornih odbora', rekao je Hrelja.
Jedini istraživani slučaj je sumnja u izvlačenje 5 milijuna dolara iz Brodosplita. Sud još traje. Kamo je sve odlazio novac ulupan u brodogradnju očito nikoga ne zanima, a restrukturiranje je neophodno.
Premijerkin savjetnik Borislav Škegro također smatra da je država bila loš gospodar brodogradilišta. 'Nekakve kriminalne radnje? Vjerojatno je negdje bilo i toga. Ali mislim da je ipak dominantniju ulogu igrala jedna, rekao bih, sustavna pozicija brodogradilišta koje se štitilo zbog nekakvih naslijeđenih povijesnih razloga, zbog održavanja zaposlenosti', rekao je Škegro.
Kupovanju socijalnog mira presudio je pritisak Europske unije. Novi početak hrvatske brodogradnje sada će platiti građani - bez saznanja gdje je novac završio.
