Gorsku službu spašavanja sve više zabrinjavaju zalutali planinari, točnije, neodgovorni pojedinci.
Dragovoljci skromnog budžeta sve glasnije razmišljaju da od zakonodavca zatraže da se naplaćuju spašavanja onih koji se ne pridržavaju pravila u divljini. Iako već imaju iskustva u spašavanju, polaznici programa obuke za spašavanje na divljim vodama i poplavljenim područjima kažu da nije lako.
Vezani članci
'Iznenađujuće je zapravo kolika je snaga rijeke, čak i na ovako malim brzacima', rekla je spašavateljica Ena Vrbek. A potrebe za ovim spašavateljima sve je više. Prije nekoliko dana već su morali priskočiti u pomoć poljskim turistima ovdje na Cetini.
>> 'Našalio se' sa 25 pripadnika GSS-a: Rekao da je u jami, a bio u kafiću
'Prevrnuli su se u brzaku koji je izuzetno opasan koji se inače zbog opasnosti sa turistima zaobilazi, rekao je instruktor HGSS-a Toni Poljak. No, oni su se uputili sami ne znajući što ih čeka. 'Došli su tu ljudi sa svojom opremom, svojim kajacima, kanuima, uputili se sami bez ikakvih znanja o tome što ih na putu čeka i naravno, mislim, upali su u nevolje po život opasne', dodao je Poljak.
Na rijekama, planinama ili bilo gdje drugo u prirodi, GSS ima puno posla spašavajući one kojima su nesretnim slučajem, ili pak vlastitom neopreznošću, bili ugroženi životi. No čak i kad žrtve upadnu u nevolju vlastitom krivnjom spašavanje im se ne naplaćuje. 'Danas ne postoje propisi u Republici Hrvatskoj da bi to bilo provedivo i to je velika šteta zato što postoji jedno veliko svjetsko tržište osiguranja', rekao je pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
Zato je potrebno promijeniti niz zakona počevši od onoga o GSS-u, kako bi dobili ovlasti da naplaćuju svoje usluge u ime države. 'Jedan dan 30 ljudi plus helikopter sigurno se radi o iznosima od nekih pedeset tisuća do sto tisuća kuna', rekao je Prizmić. S tim da je to, dodaje, vrijednost ali ne i trošak jer oni svoje vrijeme praktički daruju.
