Grčić predvodi izaslanstvo Republike Hrvatske, u kojem su uz predstavnike Ministarstva financija bili i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske narodne banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Državnog odvjetništva, koje je boravilo od 6. do 12. listopada u Sjedinjenim Američkim Državama, te sudjelovalo na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washington.
Pročitajte i ovo
"Održali smo neformalni, tzv. non-deal road show sa 7-8 potencijalnih investitora koji će u idućem razdoblju biti zainteresirani za ulaganje u hrvatske obveznice, čije nas izdanje vjerojatno čeka početkom iduće godine. Prezentirali smo im trenutno stanje ukupne ekonomije, posebno javnih financija i potencijalnih potreba za financiranje deficita i razine javnog duga u idućem razdoblju", istaknuo je Grčić u razgovoru za Hinu po završetku programa boravka u Washingtonu.
Sa Svjetskom bankom, nakon ranijeg zaključenja ugovora o kreditu vezanom za provedbu ključnih reformi, sada se vode razgovori oko novog aranžmana, rekao je Grčić.
"On bi uključivao ne samo financiranje nego i tehničku pomoć u provedbi ključnih reformi, vezanih prije svega uz europski semestar i ono što smo definirali kroz specifične preporuke Europske komisije, tj. osam ključnih područja reformi", rekao je potpredsjednik Vlade Grčić.
Grčić je najavio je da se u studenome očekuje posjet MMF-a Hrvatskoj. "Pritom ćemo im još jednom prezentirati ukupnu gospodarsku situaciju, fiskalnu konsolidaciju, provedbu strukturnih reformi, i što najvažnije, osiguranje pretpostavki za izlazak iz recesije i nadamo se gospodarski rast u 2015. godini", istaknuo je Grčić.
U subotu je s tom financijskom institucijom dogovoren aranžman tehničke pomoći oko reforme vezane za dubinsko snimanje pojedinih stavki rashoda proračuna, koji bi se obavio temeljem njihova iskustva i preporuka, dodaje Grčić.
U razgovorima sa čelništvom Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), pak, fokus je bio na infrastrukturnim projektima i financiranju javnih poduzeća. "Jutros smo razgovarali i o potrebi većeg uključivanja EBRD-a u equity hrvatskih firmi iz privatnog sektora i potrebi jačanja njihove kapitalne baze u uvjetima kad je njihovo financiranje itekako otežano", navodi Grčić, koji se nada da će EBRD u suradnji s Hrvatskom sve veći ponder stavljati upravo na segment jačanja kapitalne potpore privatnim kompanijama.
Hrvatska strana izložila je želju da se EBRD uključi u dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke, što bi bila, po Grčićevim riječima, izuzetna pomoć u ovome trenutku. Ipak konkretnih dogovora o tome zasad još nema, napomenuo je Grčić.
Istaknuo je još da je Hrvatska pozvana na konferenciju koju će MMF organizirati do kraja godine u Varšavi, na kojoj će sudjelovati šest članica EU-a koje još nisu u eurozoni (uz Hrvatsku, to su Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska i Bugarska). Glavne teme će biti pretpostavke za ulazak u europsku monetarnu uniju, razvoj fiskalnog okvira s naglaskom na ključnu reformu mirovinskog sustava, te provedba strukturnih reformi, a bit će govora i o bankarskom sustavu i modelima i instrumentima na razini EU-a za postizanje njegove pune stabilnosti. Početkom iduće godine, pak, održat će se i konferencija MMF-a o 15 godina tranzicije zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije + Albanija.
Rebalansom proračuna bit će pokriveni veći od planiranih troškovi plaća
Odgovarajući na upit o rebalansu proračuna, u svjetlu današnjih medijskih napisa da Ministarstvo znanosti i obrazovanja do kraja godine za plaće nedostaje 446 milijuna kuna, Grčić je istaknuo da su prije sedam dana definirani okviri rebalansa i obveze po pojedinim ministarstvima.
"Proteklih tjedan dana odvijali su se razgovori na tehničkoj razini između ministarstva financija i ostalih resora upravo na prilagodbi pojedinih stavki njihovoga proračuna. Nekoliko ministarstava imalo je veće troškove za plaće od planiranih, što ćemo sigurno pokriti, i to na način da ćemo isfinancirati plaće, ali ćemo morati uštedjeti na nekim drugim stavkama. Jasne kriterije ministrima smo postavili već prije 7 odnosno 10 dana", rekao je Grčić.
Kako je dodaje, ključni je cilj održati rashodnu stranu proračuna kako je planirano, što je važno radi poštivanja preuzetih obveza u okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP). Ponovio je da će se na rashodnoj strani dodatno pojaviti samo troškovi za sanaciju poplava, oko 500 do 600 milijuna kuna.
Kako je istaknuo, paralelno s rebalansom ovogodišnjeg proračuna, radi se i prijedlog proračuna za iduću godinu. Grčić ističe da će, što se tiče vremenskog okvira, najdulje tjedan ili dva nakon rebalansa, u proceduru ići i prijedlog proračuna za 2015. godinu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
