Sve što nisu stigli ovih dana, građani su obavljali na Badnjak. Strpljivo se čekalo u redu za umatanje poklona, trošila se gotovina, provlačile su se kartice.
Pročitajte i ovo
Za studente
Ne znate kako do stipendija? Ovo je popis svih na jednom mjestu, a jedan grad studentima daje čak 5200 eura
OBjavio HZMO
Važna obavijest za roditelje: Evo kad novac sjeda na račun
Trgovci zato zadovoljno trljaju ruke. ''Super je promet. U sat vremena ostvarimo nešto što ostvarimo tijekom jednog cijelog dana kad nisu blagdan'', rekla je prodavačica Antonija.
U cijelom prosincu potrošit će se više od 15 milijardi kuna. ''Potrošnja koja se obavlja na sam Badnjak bude veća nego potrošnja na Crni petak. Znamo da je na Crni petak to rekordno, bude oko 600 ili 700 pa i 800 milijuna kuna u taj jedan dan. Na Badnjak očekujemo da bi moglo biti i više'', kaže Tomislava Ravlić iz Hrvatske gospodarske komore.
Prošlogodišnji rekord već je probijen
Većina građana posljednju kupovinu ipak je obavila u vikendu za nama. Proteklog petka, subote i nedjelje izdano je računa u iznosu od milijardu i 741 milijun kuna. Sve što se potroši, zabilježeno je i u samom mozgu fiskalizacije – Agenciji za podršku informacijskim sustavima. U APIS, kako ga kraće zovemo, stiže svaki račun i to u stvarnom vremenu. APIS-ov grafički prikaz potrošnje pokazuje da je na Badnjak najviše računa izdano u popodnevnim satima, između 13 i 15 sati.
Slaviša Penava iz Porezne uprave osvrnuo se na činjenicu da je u ponedjeljak, dan prije Badnjaka, već probijen rekord za ovu godinu. ''Prošle godine u ovo vrijeme imali smo 181 milijardu fiskaliziranih računa, a sada smo već prešli 192 milijarde, što je evidentan rast od 6 posto u odnosu na prošlu godinu'', kaže Penava i dodaje da je, prema njegovu mišljenju, osobna potrošnja najveći generator gospodarskog rasta u Hrvatskoj, uz turizam i investicije.
No, ako ste mislili da se najviše novca okreće za vrijeme zimskih blagdana – varate se. Naime, ove godine najveći iznos svih računa zabilježen je 16. kolovoza, dan poslije Velike gospe, a kroz sustav je tada prošlo ukupno 889 milijuna kuna.