Nenad Bakić o uvođenju informatike u škole: ''To su mali novci za budućnost društva''

S obzirom na to koliko država ima novca, na stalne otpore u sustavu obrazovanja i Vladi, mislite li da će 2018. informatika kao obvezni predmet zaživjeti?

Pročitajte i ovo Napokon na nastavi Učenici 4. razreda zagrebačke škole napokon se vraćaju u školske klupe doznaje Dnevnik Nove TV Roditelji problematičnog učenika su zatražili novu procjenu psihofizičkog stanja, a školske klupe i dalje su prazne: "Čekamo odgovor..."

Imamo tri dimenzije. Prvo su sustavi podučavanja i sadržaj koji se djecu uči. Drugo je infrastruktura koja nam treba. To su računala i veza na internet. To je sve ostvarivo. Najvažnija je stvar vodstvo kojeg do sada nije bilo. Mislim da ministarstvo s ministarstvom, kako je sada napravljeno...

Vi ste taj?

Nisam ja, nego je ministarstvo tako napravljeno i imamo ministricu koja je sjajna i koja je dovela odličan tim. Nije stranački. Sjajna je vijest da su Vlada i partner HNS dopustili da se razvije takav tim. Komponenta vodstva je najbitnija. Zamislite da smo prije pet ili sedam godina rekli – idemo s informatikom u školama. Ali informatika je digitalna pismenost, informatika je vještina rješavanja problema, kritičkog razmišljanja, općenito kultura uspjeha.

Koliko Hrvatska, u odnosu na ostale zemlje, kasni s uvođenjem informatike u škole?

Kasnimo jako puno. Švedska uvodi obveznu informatiku od prvog razreda. Poznato je gdje mi stojimo i da je digitalna pismenost jedna od elementarnih pismenosti današnjice koja ulazi u sve druge predmete. Trebamo, ne učiti djecu informatiku, nego da znanje o računalima, da klinci umjesto pasivnih konzumenata elektronike postanu kreatori i vladari te tehnologije, ne samo u informatici nego u cijelom svom životu. Poanta je u međupredmetnom sadržaju. Kad recimo naučiš pisati, onda ti to ne treba samo za hrvatski jezik i književnost, nego služi i u matematici, u biologiji i prirodi... To je stvar i s informatikom. Krenuli smo u pravom smjeru. Novca će biti. To su mali novci za budućnost društva, a sustave ćemo složiti.

Hoće li možda učenicima to biti dosadno? Oni već sa sedam godina znaju mnogo o tabletima i pametnim telefonima, ne svi, ali većina. Kako ih zainteresirati?

Sigurno neće biti dosadno. Mlad čovjek želi biti stvaralac. Svaki mladi čovjek želi kontrolirati okolinu oko sebe. Kad nešto napravi on je sretan. Kad napravi lego kockice, on ne da da se to sruši. On je svojim rukama nešto složio i to cijeni. Klinci su danas vješti u tehnologiji, ali kao konzumenti. Ono što mi želimo jest da budu kreatori, da se ohrabre. STEM aktivnosti su jako važne same po sebi, ali one su samo transformacijska poluga da mi od djece napravimo ravnopravne građane 21. stoljeća.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr