Pred nikad neizvjesnijom sezonom su i uzgajivači svinja kojima je studeni, zbog tradicionalnih svinjokolja, uvijek donosio zaradu. No potražnja za domaćim svinjama je slaba, a proizvođačima na ruku ne ide ni ograničavanje okupljanja u privatnim dvorištima.

Galerija


Slavonci ulaze u sezonu svinjokolja, no narudžbi nikad manje. "Do sada sam prodao neke četiri svinje, imam ih naručenih desetak, a što će se sutra dogoditi, stvarno ne znam", kaže svinjogojac iz Đurića Antun Golubović. 

Na snazi su epidemiološke mjere koje ograničavaju tradicionalna okupljanja. "Kolinja možemo shvatiti kao privatne svečanosti, a to znači maksimalno 10 osoba i po mogućnosti da to ne bude sad sa 10 izvora po jedna osoba, nego obitelji", objašnjava epidemiolog Tomislav Dijanić.

Uzgajivači poručuju da nam neće ni trebati jer su domaće svinje slabo tražene. Naime, tržište je preplavljeno jeftinim mesom iz uvoza.

"Razlog je taj što je mnogo svinja uvezeno iz Njemačke i ostalih zemalja EU-a koje imaju problem sa plasmanom mesa prema azijskom tržištu i sve se meso okrenulo prema Hrvatskoj", objašnjava svinjogojac Antun Golubović iz Đurića. 

Koronavirus je domaću proizvodnju načeo, no pojava afričke svinjske kuge na zapadu mogla bi je dotući. "Prošli tjedan cijena svinjetine na europskim burzama bila je u slobodnom padu", rekao je Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača.

Kilogram tovljenika prošle godine je stajao 12 kuna. Pad je počeo u ožujku, s lockdownom, no afrička svinjska kuga u Njemačkoj cijenu je srušila na oko 6 kuna.

"Nema rentabilnosti"

"Tu jednostavno nema rentabilnosti, ne može se opstati da bismo bili na nekoj nuli bez vlastitog rada, bez amortizacije objekata. Nemojmo zaboraviti, svi koji imaju nove objekte kreditno su zaduženi. Ono osnovno 9 kuna, ispod toga smo u minusu", poručuje Jančo. 

Domaće svinjogojstvo otprije je na koljenima. "Nalazimo se u Đakovu, u srcu Slavonije, a u krugu 40 do 50 kilometara nema ni jedne klaonice", napominje Jančo. 

Ministarstvo poljoprivrede proljetos je pomoglo dijelu uzgajivača koji su se zbog pada potražnje suočili s viškovima. I za nove mjere budžet je ograničen.

"Mi smo prošli tjedan objavili jedan program pomoći različitim sektorima vrijedan 70 milijuna kuna u okviru kojeg je za sektor svinjogojstva predviđena pomoć od 14 milijuna kuna. Svjesna sam da to nije dovoljno, radit ćemo i dalje", istaknula je resorna ministrica Marija Vučković 

Pomoć države

Davat će se novac za ulaganja u reprodukcijske centre, a izmjenama zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi dodatno će se štititi domaće svježe meso.

No ove jeseni slavonska bi dvorišta mogla ostati prazna jer ponuda i potražnja, otkupne cijene i zarada drže prevelik razmak.

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja koja okuplja farme s proizvodnjom od 700.000 svinja na godinu, otkriva koliki su sada gubici i do koje bi razine mogli dosezati.

"Ovaj tjedan došlo je do ponovnog pada cijena svinja zbog klaonica u Danskoj. Kina i Azija prestale su kupovati meso uslijed afričke kuge, pa je ukupan pad cijena svinja više od 30 posto.

Europa, ako nema izlaza, raspodjeljuje to meso na tržišta Europe, ali jedino Hrvatska nema mesa i onda je ovaj dio koji mi proizvodimo, a to je 50 posto, to je 50 posto koje Hrvatska troši, pa dolazi u problem. Događaju se na tržištu rasprodaje. To naši proizvođači ne mogu izdržati. Danas se cijena kreće već ispod 7 kuna. Gubitak po tovljeniku je blizu 200 kuna. Po proizvedenom prasetu je oko 50 do 60 kuna.

Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna ako kriza potraje. Nama se ne smije događati da naše svinje ne možemo prodati i da ih rasprodajemo. Nigdje nisu pale cijene koliko su pale kod nas", napominje. 

Na pitanje hoće li najavljena pomoć od 14 milijuna kuna biti dovoljna odgovara: "Hoće li biti dovoljno, ako će naši gubici biti gotovo 100 milijuna kuna?" zaključno je rekao. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr