Prijelaz na euro: Guverner HNB-a otkrio hoće li nam banke naplaćivati prebacivanje kunskih kredita

O tome koliko je izgledno da već 2023. u Hrvatskoj plaćamo eurom, razgovaramo s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. 

Pročitajte i ovo U OČEKIVANJU POLUFINALA Plenković očekuje pobjedu Vatrenih: ''Vidi se da protivnici nemaju više samo respekt već i malo straha'' SJEDNICA VLADE Stižu velike promjene koje će izmijeniti živote građana, Plenković: ''Danas mijenjamo 65 zakona, a uskoro još 23''

Ušli smo u tečajni mehanizam, u čekaonicu za euro. Tamo ćemo biti dvije godine. No nećemo samo čekati dvije godine, neke kriterije moramo ispuniti. O čemu se radi?

Postoji tzv. kriterij nominalne konvergencije koja zemlje u toj čekaonici mora ispuniti. To su stopa inflacije, kamatne stope, budžetski deficit koji ne smije biti veći od 3 posto BDP-a i javni dug koji se mora smanjivati prema razini od 60 posto po jedno dvadesetini razlike između sadašnje razine javnog duga i 60 posto. Uz moramo održavat, kao peti kriterij, i stabilan tečaj oko ovog tečaja po kojem smo ušli u mehanizam.

Hoće li sve to biti moguće s obzirom da znamo što nas čeka na jesen? Imamo ovu COVID krizu koja će se odraziti na neke od ovih segmenata.

Mislim da bi to moglo biti moguće. Naše prognoze, kao i prognoze Europske središnje banke pokazuju da bi iduće godine trebalo doći do snažnog oporavka nakon velikog pada BDP-a od otprilike 10 posto ove godine. I to bi trebalo omogućiti da Hrvatska ispuni te kriterije.

Znamo po kojem tečaju smo ušli u tečajni mehanizam, no kada ćemo znati tečaj konverzije kune u euro, kad euro dođe?

Ovaj tečaj nije tečaj po kojem ćemo neophodno konvertirati kune u euro. Taj tečaj ćemo znati prije samog ulaska u eurozonu, otprilike šest mjeseci. Tada Europska komisija treba donijeti odluku jesmo li zadovoljili ovih pet kriterija. Tada se utvrđuje i taj tečaj, donosi se zakon o konverziji i kojim se ustanovljava taj tečaj po kojem se sve konvertira.

Hoće li taj tečaj biti manji ili veći od ovih 7,53 po kojem smo ušli?

On će biti blizu tog tečaja.

Veći ili manji?

Blizu tog tečaja. Kao što znate, naš tečaj uvijek fluktuira. 25 godina smo tu negdje oko 7,5. I sad smo ušli u taj tečajni mehanizam blizu 7,5. On će i dalje fluktuirati, ali i dalje na isti način kao i do sad. Ne bitno. Mi dopuštamo male fluktuacije tečaja.

To znači da će se u iduće dvoje godine braniti tečaj kune kao i do sada?

Tako je. Tečajna politika ostaje ista. Kuna će fluktuirati oko eura na isti način kao i do sada.

Uđemo u eurozonu 1.siječnja 2023. Ja imam kredit u kunama. Što se u tom trenutku događa s mojim kreditom? On se konvergirao u euro. No je li ta konvergencija besplatna za mene? Hoće li mi banka to naplatiti?

Ne. To je besplatno. Konverzija svih kredita će se obavljati prema konverzijskom tečaju bez ikakve naknade. Nema tu nikakvog prodajnog ili kupovnog tečaja nego se po tom tečaju koji će biti u zakonu sve konvertira.

Sto posto?

Da.

Kad ćemo u dućanima imati dvojne cijene?

Dvojne cijene će se uvesti čim ćemo znati tečaj i odluku da ulazimo u eurozonu. Treba računati šest mjeseci prije ulaska i onda će se nastaviti te dvojne cijene barem još šest mjeseci nakon ulaska. Tako da se ljudi naviknu na te cijene. Da možete vidjeti u svom dućanu i šest mjeseci prije koliko eura plaćate za kavu, za jogurt itd. Jer onda vam ne može netko 1. siječnja odjednom povisiti tu cijenu za duplo ili 30 posto. Ili ćete reći 'doviđenja, idem negdje drugdje kupovati'. I to je najbolji regulatorni mehanizam. 

To je upravo ono čega se građani najviše boje kad im spomenete uvođenje eura. Ima li HNB neki mehanizam po kojem može kontrolirati te cijene?

Nema mehanički način, administrativni. Ali se inflacija uvijek kontrolira kroz kamatne stope, ponudu novca itd. U ovom slučaju, najbolji mehanizam je upravo ovo – transparentnost cijena i odluka samih građana. Ako vide da ih netko baš hoće zeznuti i povećati im cijene zato što smo ušli u eurozonu, onda kažete 'doviđenja, neću kupiti kod vas, idem kod nekog drugoga'. Ali ja mislim da imamo još neke načine da organiziramo tu transparentnost na način da, ono što se kaže shame and blame onih koji će pokušati tako nešto raditi. Da će ljudi moći poslati takvu informaciju, na jedno mjesto ako postoje takve nepoštene trgovačke prakse. Iako svatko može određivati cijenu kako hoće, ali pokušavati ovako nešto iskoristiti da dignete cijenu, stvarno nije što bi trebalo smatrati fer trgovinom.

Što su pokazala iskustva drugih zemalja? Koliko su te cijene rasle?

U drugim zemljama, prosječni porast u toj godini zbog uvođenja je bio 0,23 posto.

Generalno cijena ili govorimo samo o hrani?

Generalno, potrošačke košarice. One po kojoj se mjeri stopa inflacije, 0,23 je bila više. Ona je bila nešto viša, ali malo su više išle cijene. Neke usluge, kao ugostiteljske ili kulturne su išle malo više. Neke su padale. Tako da, imamo praksu koja pokazuje da ukupno cijene nisu značajno rasle. I isto tako, iskustvo drugih zemljama pokazuje da one zemlje koje su imale ovaj sustav da se prije i nakon objavljuju cijene u euru i domaćoj valuti su imale manji porast nego one koje to nisu.

Vaša procjena, kad možemo očekivati ulazak u eurozonu?

Mi moramo nastojati ući što prije, odnosno zadovoljiti ovih pet kriterija nominalne konvergencije što prije. Najprije je to moguće učiniti 1. siječnja 2023. godine.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr