Dolaskom na posjed poduzeća Stella Mediterranea, nećete znati kamo krenuti. Na svaki kvadratni metar posjetitelje vuče obilje različitih biljaka, uredne stazice i moderno izgrađeni proizvodni i prezentacijski prostori. Arancini, bademi, maslinova ulja samo su neke od delikatesa koje tamo možete isprobati. Ako imate sreće kao mi, kroz cijeli kompleks mogao bi vas provesti i direktor Andrija Polić. Pričajući zanimljive priče, ispričat će vam i mnogo o uzgoju endemskih biljnih vrsta, proizvodnji ekoloških proizvoda od sirovina koje stižu s dalmatinskih otoka, ali i o tradicionalnom životu u Dalmatinskoj zagori.
Izgradnja kompleksa na Klisu započela je 2011. godine na temeljima obiteljskog gospodarstva s otoka Mljeta.
"Još 2001. na Mljetu smo prerađivali masline. Počeli smo pakirati maslinovo ulje i proširivati proizvodni asortiman sa zaboravljenim proizvodima Dalmacije i dalmatinskih otoka. Smatrali smo da tradicionalnim proizvodima možemo dati novo ruho. Izvukli smo nekoliko starih recepata i počeli smo s plasmanom na domaće i inozemno tržište", priča nam direktor Andrija Polić.
Danas tvrtka broji 38 stalno zaposlenih djelatnika, a u sezonskim mjesecima broj zaposlenih penje se do 50. Proizvodi se u najvećoj količini izvoze na tržište Velike Britanije, Švedske, Japana i Crne Gore. Osim na izvozu, poslovanje se temelji i na raznovrsnim turističkim uslugama.
Prostori u kojima zaposlenici pripremaju ušećerene korice naranče, bademe u šećeru i ostale slastice ostakljeni su kako bi posjetitelji mogli vidjeti način proizvodnje, što ih posebno oduševljava, kako ističe g. Polić. Sve podsjeća na dobro uhodani obiteljski posao, a svi zapolesnici su iz područja od Solina do Dugopolja ili iz Dalmatinske zagore.
Pored proizvodnog prostora nalazi se i jedina privatna botanička zbirka u Hrvatskoj. Botanički vrt u Zagrebu dodijelio im je i pravo na sadnju i uzgoj endemskih vrsta biljaka.
Prostorije koje okružuju bogatu botaničku zbirku ovih dana bi se trebale i službeno otvoriti. Time će kompleks dobiti i multimedijalni centar te prostor za radionice kuhanja i proizvodnju tradicionalnih namirnica u novom izdanju.
Šećer na kraju kompleksa je ulazak u Etno selo Zagora.
"Kada smo prije šest godina krenuli raditi turističke obilaske, zadnje pitanje bi bilo 'kako su ovdje ljudi prije živjeli?' Tada smo odlučili izgraditi staro autentično selo Dalmatinske zagore“, kaže Polić.
U Etno selu prikazali su kompletnu etnološku zbirku i kulturu života u Dalmatinskoj zagori kroz život jedne obitelji. U relizaciji ideje pomagao im je Etnografski muzej iz Splita.
Od početka izgradnje cijelog kompleksa koji na posjetitelje ostavlja dojam nekih prošlih starih vremena prošlo je šest godina a za realizaciju ideje direktora Andrije Polića i njegovog tima korištena su sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
"Svi projekti financirani su putem HBOR-ovih linija za male i srednje poduzetnike. Kada smo krenuli 2011. godine Klis je još uvijek pripadao brdsko-planinskom području. Imamo status izvoznika tako da smo ostvarili uvjete za subvencioniranu kamatu koja je iznosila 2%. Tijekom ulaska u ekološku proizvodnju kamatna stopa je bila 1% što je zaista bilo stimulativno. To nas je potaknulo da izgradimo i Etno selo. Uz pomoć HBOR-a nastavljamo s investicijskim ulaganjima te po programu namijenjenom sufinanciranju projekata koji se financiraju iz EU fondova za ruralni razvoj namjeravamo realizirati projekt izgradnje prezentacijsko – prodajnog kompleksa uz iznimo povoljnu kamatnu stopu od 1,7%“.
Uspješna priča Andrije Polića temelji se na prepoznavanju potreba inozemnih turista koji danas više ne traže 'običan' suvenir već bocu domaćeg vina, autohtono maslinovo ulje i doživljaj za pamćenje.
