Hrvatska je prva u svijetu po broju presađenih jetara i bubrega i broju donora na milijun stanovnika. 144 darovatelja organa u prošloj godini spasila su 354 života.


Najveće zahvale idu darovateljima i njihovim obiteljima, ali i liječnicima. U bolnici Merkur koja je jedna od najuspješnih kada su u pitanju transplantacije razgovarali smo s dr. Branislavom Kocmanom, voditeljem centra za transplantaciju u Merkuru.

Ovo su najbolji liječnici u Hrvatskoj

Zašto smo najbolji - čemu možemo zahvaliti ovakav uspjeh?

Vezani članci Koronavirus, Hrvatska, Ilustracija - 6 U Hrvatskoj rekordan broj novozaraženih i testiranih: Teško stanje u Slavoniji, hospitaliziran gradonačelnik Ilustracija Nestvarna transplantacija srca: Helikopter se srušio na krov bolnice, doktoru srce ispalo na pod...

Ima više razloga. Najvažnije je to da naši građani spadaju među ljude koji su na svijetu najskloniji pomoći ljudima oko sebe. Druga stvar je da medicinski profesionalci, oni koji su dužni detektirati potencijalne donore i raditi transplantacije, očito rade jako dobro, možda najbolje na svijetu.

Bitan je entuzijazam i organizacija, to ste rekli, važno je zahvaliti se liječnicima?

Entuzijazam je nešto bez čega se ovaj težak posao ne može napraviti, na ovoj razini kao što je u Hrvatskoj. Ne možemo se mjeriti u financijskim mjerilima s bilo kojim timom u svijetu, znači ostaje ovo drugo. Pri čemu moram reći da taj entuzijazam nije samo na liječnicima nego praktički svi koji su uključeni u to, od medicinskih sestri, laboratorija, do kirurga, anesteziologa, internista. Svi u bolnici Merkur su na vrlo vrlo visokoj razini.

Na koji način građani mogu biti darovatelji organa?

U Hrvatskoj je po zakonu svaki građanin potencijalni donor, pri čemu je ta zakonska regulativa takva da bi se načelno moglo i bez konzultiranja obitelji prići transplantaciji organa ako medicinski za to postoji mogućnost, ali je niz godina mekši pristup tome, tako da se svaki put razgovara s obitelji i tražimo njihov pristanak. On je ključan u regrutiranju potencijalnih donora.

Kako izgleda jedan vaš radni dan kada su u pitanju transplantacije? Koliko to bude naporno?

Obično je štos u tome da se to ne radi u redovno radno vrijeme, to nisu planski zahvati. Najčešće se radi ili noću ili vikendom ili praznikom. U zadnje vrijeme smo imali nekoliko puta i po četiri, pet transplantacija tijekom jednog dana. Budući da nas nema jako puno u ovom timu u Kliničkoj bolnici Merkur, onda su svi na neki način na rubu iskoristivosti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook